Cijene zlata stabilizirale su se nakon dramatičnog skoka izazvanog novom eskalacijom sukoba na Bliskom istoku, piše Reuters. Ulagači s oprezom prate vojne napetosti i blokirane mirovne pregovore između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, strahujući od šireg regionalnog rata koji bi mogao izazvati novu svjetsku ekonomsku krizu.

pad indeksa

Napetosti na Bliskom istoku ruše Wall Street

Cijene zlata u utorak su bile uglavnom stabilne, dok su ulagači pokušavali procijeniti ekonomske posljedice sve dubljih napetosti na Bliskom istoku i potpunog zastoja u mirovnim pregovorima između Washingtona i Teherana. Spot cijena zlata porasla je za 0,2 posto, dosegnuvši 4.528,99 dolara po unci, čime se djelomično oporavila nakon pada, što pokazuje volatilnost na tržištu zlata.

Istovremeno, američki terminski ugovori za zlato s isporukom u lipnju zabilježili su blagi rast od 0,1 posto, na 4.538,20 dolara, što ukazuje na stabilizaciju na terminskom tržištu.

Stabilizacija dolazi nakon iznimno turbulentnog razdoblja potaknutog vojnim akcijama koje su zaprijetile opskrbnim lancima i gurnule tržišta u neizvjesnost, što dodatno naglašava geopolitičke rizike.

Dok se diplomacija bori pronaći rješenje, svaki novi vojni pokret ima potencijal ponovno uzdrmati globalnu ekonomiju, a zlato ostaje ključni barometar straha i nesigurnosti među investitorima, odnosno sigurno utočište.

Situacija na terenu eskalirala je u ponedjeljak kada su Sjedinjene Države i Iran izveli nove napade u Perzijskom zaljevu, boreći se za kontrolu nad strateški ključnim Hormuškim tjesnacem, što dodatno povećava vojne napetosti.

Američka vojska potvrdila je da je uništila šest manjih iranskih brodova te presrela projektile i dronove, što dodatno produbljuje sukob SAD-a i Irana.

Ovi sukobi uslijedili su nakon što je Iran zatvorio tjesnac kroz koji prolazi gotovo četvrtina svjetske nafte, što ima velik utjecaj na globalno tržište nafte.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Iranske snage također su izvele napade na vojne baze i naftne rafinerije, što je izazvalo skok cijene zlata od 4,5 posto i potaknulo strah od regionalnog sukoba.

Paralelno s vojnim djelovanjem, diplomatski kanali ostaju otvoreni, ali s neizvjesnim ishodom, što dodatno naglašava mirovne pregovore.

Iran je potvrdio primitak američkog odgovora na svoj prijedlog u 14 točaka, pri čemu inzistira na prekidu sukoba prije nastavka pregovora o nuklearnom programu, što otvara pitanje nuklearnog programa.

Američki predsjednik Donald Trump izrazio je sumnju u prihvatljivost prijedloga, poručivši da Iran “nije platio dovoljno veliku cijenu”, čime se dodatno povećava politička napetost.

Iako su SAD i Izrael ranije obustavili bombardiranje, konačni dogovor o prekidu vatre nije na vidiku, što ukazuje na nastavak geopolitičke krize.

Ekonomske reperkusije sukoba već su vidljive i na tržištu nafte, gdje su cijene blago pale nakon vijesti o prolasku broda kroz tjesnac, što utječe na energetsko tržište.

Visoka ekonomska neizvjesnost stavlja pritisak na središnje banke, pri čemu Fed procjenjuje da je monetarna politika u dobrom položaju, što je ključno za monetarnu politiku.

Istovremeno, Donald Trump ponovno poziva na smanjenje kamatnih stopa, tvrdeći da su previsoke, čime se otvara pitanje kamatnih stopa.

Usprkos kratkoročnim oscilacijama, analitičari predviđaju nastavak rasta cijene zlata tijekom 2026. godine, što ukazuje na dugoročni trend na tržištu plemenitih metala.

Wells Fargo i JP Morgan predviđaju rast cijene zlata do 6.300 dolara po unci, dok Goldman Sachs očekuje nešto niže razine, što pokazuje optimizam na financijskim tržištima.

Glavni pokretači rasta su geopolitika, inflacija i potražnja središnjih banaka, što dodatno potvrđuje važnost zlata kao investicijske imovine.

Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, ključni faktori rasta uključuju slabiji dolar i niže kamatne stope, što utječe na globalnu ekonomiju.

Ipak, neki stručnjaci upozoravaju na potencijalne rizike, uključujući stvaranje “dvostrukog mjehura” na tržištu, što otvara pitanje tržišnog balona.

Banka za međunarodna poravnanja ističe da se zlato sve više ponaša kao špekulativna imovina, što ukazuje na promjene u strukturi potražnje.

Primjetna je i razlika između rasta investicijske potražnje i pada potražnje za nakitom, što potvrđuje trend prema strateškoj imovini.

Analitičari upozoravaju i na nova krizna žarišta, poput napetosti između Kine i Tajvana i sukoba u Ukrajini, što bi moglo dodatno pogurati cijenu zlata prema rekordima.