U pismu kojem je Hrvatska zatražila ulazak u tečajni mehanizam ERM2, svojevrsnu čekaonicu za euro, 19 je mjera koje smo se obvezali provesti u narednih godinu dana kao dokaz spremnosti za zajedničku valutu. Među njima je i uspostava bliske suradnje s Europskom središnjom bankom (ECB) na čije bi čelo u idućih nekoliko tjedana trebala sjesti trenutna šefica Međunarodnog monetarnog fonda (pravnica bez centralobankarskog iskustva), Christine Lagarde.

Kako je najavio guverner Boris Vujčić, Hrvatska paralelno s ulaskom u ERM2 postaje članica dvaju mehanizama, jedinstvenog mehanizma za superviziju banaka i jedinstvenog mehanizma za sanaciju banaka jer kao budućoj članici eurozone nadzor nad zdravljem bankarskog sustava preuzima ECB.

Do kraja godine Hrvatska narodna banka provesti analizu kvalitete portfelja (ključnih) kreditora za što bi pripreme krenule već najesen. Podsjetimo, prethodno češljanje portfelja po nalogu ECB-a provedeno je 2014. koje je otkrilo ozbiljne slabosti u 24 europske banke. Premda su grupe koje posluju u Hrvatskoj prošle stres test (Unicredit, Intesa SanPaolo, Erste, Raiffeisen, OTP i SocGen), preporučeno je 1,5 milijardi kuna ispravaka vrijednosti kod četiri najveće domaće banke, no i nakon toga ukupna kapitalizirnost ostala na 20,2 posto, daleko iznad zakonskog minimuma.

Promjena na čelu ECB-a izazvala je bojazan da bi eventualno zatvaranje slavine jeftinog novca u konačnici moglo poljuljati talijanske, ali i njemačke banke, no poruke iz Frankfurta zasad idu u suprotnom smjeru te ističu (pre)nisku inflaciju. Kad su u pitanju europske banke, u ECB-u pak smatraju da ih dio još uvijek posluje s viškom kapaciteta pa zbog čega ima prostora za spajanja radi povećanja efikasnosti, a ne stvaranja većih institucija.