Udio duga opće države u BDP-u na kraju ožujka iznosio je 69,5 posto, 6,4 postotna boda manje u odnosu na ožujak prošle godine. Istovremeno, udio duga porastao je 0,7 postotnih bodova u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, čime je zaustavljen trend pada udjela duga opće države u BDP-u započet u drugom kvartalu 2021., priopćili su iz Hrvatske narodne banke.

“Promatrano u odnosu na godišnji BDP, nakon smanjivanja udjela duga u BDP-u sedam tromjesečja zaredom, u prvom tromjesečju 2023. dolazi do blagog rasta, do čega je došlo zbog relativno većeg rasta duga u odnosu na relativni rast nominalnog BDP-a”, ističe središnja banka u novom statističkom priopćenju.

Rast unutarnjeg duga
Prema konačnim podacima, ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države na kraju ožujka 2023. iznosilo je 48,1 milijardu eura. Tako je u odnosu na kraj prosinca prošle godine ostvaren rast od 2,1 milijardu eura (4,5 posto), dok je u odnosu na kraj lanjskog ožujka taj dug veći za 2,7 milijardi eura (5,9 posto) pri čemu je najveći dio povećanja duga u godini dana nastao u prva tri ovogodišnja mjeseca.

Rast duga na godišnjoj razini posljedica je kombinacije pada inozemnog duga za 1,2 milijarde eura (7,7 posto) i porasta unutarnjeg duga za 3,9 milijardi eura (13 posto), kažu iz HNB-a. U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja unutarnji dug države porastao je za 2,5 milijardi eura ili 7,9 posto, dok se inozemni dug smanjio za 0,4 milijarde eura ili 2,7 posto.

S obzirom na strukturu duga, na kraju ožujka 69,8 posto duga opće države odnosilo se na unutarnji dug, dok se preostalih 30,2 posto odnosilo na inozemni dug. Udio unutarnjeg duga u ukupnom dugu opće države povećao se tako za 4,4 postotna boda na godišnjoj razini.

Dvije trećine obveznice
Kako su naveli iz središnje banke podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti pa su tako na kraju ožujka ove godine najveći udio u tom dugu imale obveznice, 65,8 posto. Kao drugi po važnosti slijede dugoročni krediti, s 30,2 posto, a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti, s ukupnih četiri posto u dugu.

Pritom je kratkoročni dug na kraju ožujka ove godine bio za 0,8 milijardi eura ili 29,2 posto manji u odnosu na kraj ožujka 2022., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 3,4 milijarde eura ili 7,8 posto. “Podaci upućuju na trend rasta dugoročnog duga i kredita i još više vrijednosnica, uz istovremenu stagnaciju kratkoročnog duga”, napomenuli su iz Hrvatske narodne banke.

Podsjetimo, sredinom prošlog mjeseca država je izdala euroobveznicu u iznosu od 1,5 milijardi eura s dospijećem od 12 godina uz kupon od četiri posto. Od objave do zatvaranja knjige upisa, transakcija je izvršena u jednom danu zahvaljujući snažnoj potražnji iznad 6,4 milijarde eura.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost