Na repo aukciji u srijedu središnja je banka, kao i tjedan prije, prihvatila samo dio potražnje banaka za kunama. Od tražene četiri milijarde kuna, plasirala im je 1,6. Kako banke po prethodnoj tjednoj pozajmici HNB-u trebaju vratiti dvije milijarde, efekt je povlačenje 400 milijuna kuna. No, stanje tekuće likvidnosti u cjelini je dobro, o čemu svjedoče i kamatne stope na novčanom tržištu.

Kune ovaj tjedan jeftinije
Međubankarske tjedne pozajmice ovih se dana odvijaju uz kamatne stope od šest posto na godišnjoj razini, što je nešto niže nego prošli tjedan. Još u prvom kvartalu situacija na tržištu bila je napetija a očitovala se i u znatno višim kunskim kamatama. Ekstra zarade od plasiranja viškova likvidnosti destimulirajuće djeluju na uobičajeni kreditni proces banaka, a istodobno je stanje likvidnosti pogodovalo rastu kamata na depozite. No, dok se tržištu novca situacija stabilizirala, među bankama i dalje vlada velika borba za depozite. Bankama koje su posljednjih mjeseci podizale standardne kamatne stope (mimo onih koje se za velike iznose depozita utvrđuju diskrecijski, po dogovoru, i koje uvelike premašuju standardnu ponudu) ovaj se tjedan pridružila i Erste banke. Cijeni kredita pak ne ide u prilog ni valutne promjene u bilancama banaka. Nakon što su ove godine potaknuta deprecijacijska očekivanja, uslijedio je trend pretvaranja kunskih depozita u valutne. A kako kaže Čedo Maletić, predasjednik Uprave Imex banke, za devizne je depozite efektivni trošak banaka unazad godinu dana porastao, i to unatoč HNB-ovu smanjenju obvezne rezerve (sa 17 na 14 posto, krajem 2008.) i smanjenju stope minimalno potrebne devizne likvidnosti (sa 32 na 20 posto). Naime, prihod na održavanje deviznog dijela obvezne pričuve koji su banke prije godinu dana ostvarivale kod inozemnih banaka bio je na razini oko 3,90, odnosno 4,40 posto (ovisno o rejtingu), a danas se on kreće oko 1,40-1,50 posto.

Pad profitabilnosti
Dakle, i bez porasta nominalnih kamatnih stopa, u dijelu deviznih depozita ulazni trošak stvara pritisak na cijenu plasmana, a premda su krediti u prosjeku skuplji, izvjesno je da će se banke suočiti i s novim pritiscima na profitabilnost.

Trošak za banke

Udar na kredite
Kad god neka veća banka podigne standardne kamatne stope na štednju, to s aspekta cijena kredita u osnovi nije dobra vijest, to prije što kamatne stope na depozite već duže vrijeme u nas imaju trend rasta. To, naime, povećava ulazni trošak za banke i na ovaj ili onaj način reflektira se na poskupljenje kredita. U tom smislu i promjene u valutnoj strukturi depozita idu u prilog skupljim kreditima.