Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima, osim središnje države, na kraju 2022. iznosili su 269 milijardi kuna, što je 9,7 posto više na osnovi transakcija nego na kraju 2021., a to je ujedno i najveća stopa rasta kredita u zadnjih 10-ak godina, izvijestili su u utorak iz Hrvatske narodne banke (HNB).

Takav rast ponajprije je rezultat izrazito snažnog ubrzavanja rasta kredita nefinancijskim poduzećima, koji su u pojedinim mjesecima bilježili godišnje stope rasta veće od 20 posto, a tome su najviše pridonijeli krediti poduzećima iz energetskog sektora, istaknuto je u HNB-ovom komentaru monetarnih kretanja za prosinac 2022. godine.

Iz HNB-a su apostrofirali da je rast ukupnih plasmana dosegnuo tijekom 2022. godine najviše razine u posljednjih desetak godina, pri čemu su i krediti stanovništvu ubrzali rast na godišnjoj razini, s 4,5 posto u prosincu 2021. na 5,8 posto u prosincu 2022., što je rezultat ubrzavanja rasta stambenih kredita, s 9,2 na 10,2 posto te gotovinskih nenamjenskih kredita, s 2,4 na 3,5 posto.

U godini kao cjelini rast ukupnih likvidnih sredstava zadržao se na umjerenoj razini, osam posto u prosincu 2022., (na osnovi transakcija), a rast novčane mase gotovo se prepolovio u odnosu na prethodnu godinu, s 18 posto u 2021. na 9,4 posto u 2022.