Unatoč opreznim procjenama gospodarskog rasta ove godine, posebice investicija na kojima bi se trebao temeljiti, domaća razvojna banka spremna ih je podržati. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Europska investicijska banka (EIB) potpisale su ugovor o zajmu vrijednom 250 milijuna eura za financiranje malog i srednjeg poduzetništva. Prva tranša od 150 milijuna eura za kreditiranje bit će na raspolaganju odmah, a nakon što se sredstva iskoriste, u drugoj polovici godine u Hrvatsku bi trebao stići i preostali iznos.

Povoljni uvjeti
“EIB-ov zajam bit će iskorišten za sufinanciranje projekata malog i srednjeg poduzetništva, srednje velikih poduzeća u proizvodnom i uslužnom sektoru uključujući i turizam, kao i malih i srednje velikih infrastrukturnih projekata u javnom sektoru, projekata u sektorima znanja i tehnologije, kao i investicija u sektoru energetike, posebno obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti”, rekao je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev.EIB je domaćoj razvojnoj banci novac posudio po fiksnoj kamatnoj stopi od tri posto godišnje na rok od 12 godina uz četiri godine počeka. Uvjeti kredita predviđaju da najmanje 70 posto tog iznosa bude iskorišteno za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, a preostalih 30 posto za infrastrukturu. Dio predviđen za infrastrukturne projekte vraćat će se nakon 15 godina uz pet godina počeka otplate. Niska cijena HBOR-u, ocijenili su u banci, izvrsna je podloga da se poduzetnicima ponude jeftinija sredstva.

Nepovratna sredstva
Na potpisivanju ugovora s EIB-om bio je i resorni ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras koji je zajam ocijenio važnom potporom pokretanja investicijskog ciklusa, a naglasio je da očekuje čim skorije iskorištavanje odobrenog novca. Vlada Zorana Milanovića, naime, svoje gospodarske prognoze rasta temelji na oživljavanju investicija. S obzirom na ograničene financije za državna ulaganja, očekivanja su velika i od privatnog sektora. U Europskoj uniji, primjerice, 80 posto novih radnih mjesta stvara se u segmentu malog i srednjeg poduzetništva. Europska investicijska banka prisutna je u Hrvatskoj od 2001. od kada je, računajući i posljednji, u gospodarstvo plasirano tri milijarde eura. Osim novca EIB-a ugovor će omogućiti i korištenje dviju 6,5 milijuna eura vrijednih darovnica za tvrtke, čiji će programi uključiti i komponentu energetske učinkovitosti. Dokažu li tu komponentu, tvrtke će moći računati na do najviše 15 posto nepovratnih sredstava iz darovnice.

EIB u Dubrovniku

Hrvatska promatrač
Potpredsjednik EIB-a zadužen za Hrvatsku Anton Rop novinarima je rekao da je razgovarao s ministrom financija Slavkom Linićem o organiziranju sastanka Odbora direktora te banke u rujnu u Dubrovniku. Na tom bi sastanku Hrvatska bila predložena za promatrača u Odboru direktora, a Rop je najavio i organiziranje “Hrvatskog dana” u Luksemburgu zajedno s Ministarstvom poduzetništva i obrta.