Da se tvrtke još uvijek teško nose s krizom i da su usredotočene na preživljavanje, jasno je podvuče li se crta HBOR-ovog poslovanja u 2010.: dvije trećine kredita odobreno je za održavanje likvidnosti, a tek trećina za investicije i razvoj. Hrvatska banka za obnovu i razvoj do kraja studenog poduzetnicima je odobrila 6,07 milijardi kuna kroz 1426 kredita, odnosno 7,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. “Struktura odobrenih zajmova ostala je ista kao lani; dvije trećine novca odobreno je na obrtna sredstva, a trećina za investicije. Nadam se da će taj omjer iduće godine biti sličniji onome iz 2007. kad je 70 posto kredita bilo za investicije, a 30 posto za obrtna sredstva”, rekao je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev u utorak u Zagrebu.

Najviše za izvoz
Od ukupnih kredita izvoznicima je odobreno 3,56 milijardi kuna, a ostatku gospodarstva plasirano je 1,4 milijarde kuna. U izvoznu sferu ukupno gledano odobren je najveći dio kredita oko 4 milijarde kuna, i to proizvodnim djelatnostima (86 posto ukupnih), a trend će HBOR nastojati zadržati i sljedeće godine, najavio je Kovačev. Očekivana dobit domaće razvojne banke bit će oko 115 milijuna kuna, odnosno 30-ak posto manje nego u prošloj godini. “U to smo “svjesno išli” jer smo zadržali iste kamatne stope kao prošle godine, a i iduće godine nastojat ćemo kamate zadržati na razini iz ove godine”, rekao je prvi čovjek HBOR-a. Kroz A model pomoći gospodarstvu, u kojem je HBOR aktivno sudjelovao s poslovnim bankama, poduzetnicima je isplaćeno 1,9 milijardi kuna kredita. Najveći dio tog iznosa, čak dvije trećine bilo je za podmirenje obveza prema dobavljačima, dakle za rješavanje nelikvidnosti, dok je 8,2 posto utrošeno za podmirenje dugova bankama, 7,4 posto za obveze državi te 8,2 posto za ostalo. Na novinarsku primjedbu da je umjesto planiranih 14 milijardi kuna utrošeno tek 1,9 milijardi kuna, Kovačev je rekao da “iznos nije mali, već se radi o znatnim sredstvima”, uz napomenu da su tvrtke morale zadovoljiti određene uvjete kako bi im novac bio isplaćen. Kad su investicije u pitanju, problem kreditiranja još je ozbiljnije izražen. “S obzirom da se malo kredita tražilo, pa i odobrilo za nove investicije, tek oko 24 posto od ukupne kreditne aktivnosti, to se odrazilo i na potražnju po modelu B koji je namijenjen upravo za investicije”, rekao je Antun Kovačev najavivši reviziju modela B.

Revizije modela
“Na promjenama se radi, ali HBOR u tome nije sam te će o tome moći detaljnije govoriti kada izmjene budu gotove”, rekao je Kovačev. U sljedećoj godini u razvojnoj banci planiraju povećanje kreditne aktivnosti za četvrtinu više u odnosu na 2010., a kao i veću posvećenost izumiteljima i inovacijama. Kovačev je izrazio je naglasio i kako vjeruje da će 2011. za hrvatsko gospodarstvo biti bolja od ove te da je ‘dno krize’ iza nas, no puno će ovisiti o “živahnosti i poduzetnosti gospodarstvenika”.

Novi programi

Ruralni razvoj
HBOR je predstavio i dva nova programa; IPARD Mjera 301 obuhvaća razvitak ruralne infrastrukure (s fiksnom kamatom od 4 posto, otplatom do 15 godina uz pet godina počeka). IPARD Mjera 302 odnosi se na razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti (kamata 2%, 12 godina otplate, uz poček 2 godine).