Hrvatska banka za obnovu i razvoj se, prema statističkom prikazu Ministarstva financija za srpanj 2006. godine tijekom lipnja zadužila za ukupno 548,8 milijuna kuna, odnosno 151,7 milijuna kuna na stranom tržištu, a veći dio zaduženja od 397,1 milijuna kuna ostvaren je na domaćem tržištu. Međutim, riječ je bila, prema glasnogovornici HBOR-a Koraljki Perutki-Fabijanić, o tome da u svom dnevnom poslovanju Hrvatska banka za obnovu i razvoj kratkoročno deponira sredstva ili povlači sredstva od poslovnih banaka radi upravljanja dnevnom likvidnošću banke. Stoga se iznos od 550 milijuna kuna odnosi na kratkoročnu pozajmicu (3 dana) i ne predstavlja nikakav dugoročniji oblik zaduživanja na domaćem tržištu. Prije toga je, podsjetimo, jedino zaduženje koje je ove godine Hrvatska banka za obnovu i razvitak realizirala bio plasman obveznica u vrijednosti 150 milijuna eura na Londonsku burzu. Sredstva prikupljena financiranjem obveznica izdanih na Londonskoj burzi HBOR, priopćeno je tada, koristi za financiranje svojih kreditnih programa.

Rast duga
Tijekom lipnja zabilježen je znatniji rast zaduženosti države nakon što je u prvih pet mjeseci godine zabilježena tek neznatna promjena razine duga opće države zbog znatnog rasta proračunskih prihoda. Iznos od 122 milijarde kuna duga opće države na kraju prvog polugodišta 2006. uključuje dug državnog proračuna, izvanproračunskih fondova, jedinica lokalne uprave i samouprave, HBOR-a i izdana državna jamstva. Zabilježen je i blaži rast udjela duga opće države u procijenjenom bruto domaćem proizvodu na oko 51,3 posto. U prvih pet mjeseci pokazatelji rasta dugovanja bili su standardni, smatra analitičar Raiffeisen banke Zdeslav Šantić. U odnosu na kraj svibnja dug je povećan za 1,38 milijardi kuna, u čemu je HBOR sudjelovao s gore spomenutim iznosom, au usporedbi s lipnjem prošle godine taj je rast iznosio 4,4 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini rast od oko 3,8 posto. Na godišnjoj je razini također vidljiva promjena u strukturi duga opće države jer je unutarnji dug povećan za gotovo devet milijardi kuna, a s druge strane, inozemni dug smanjen je za 4,5 milijardi kuna. Prema posljednjim podacima, dug središnje države iznosio je 87,9 milijardi kuna, što je povećanje od 1,3 milijarde kuna u odnosu na kraj svibnja ove godine. U usporedbi s krajem prošlogodišnjeg lipnja dug središnje države porastao je za 4,6 milijardi kuna, tj. 5,5 posto. Na mjesečnoj razini su izvanproračunski fondovi zabilježili smanjenje svoje zaduženosti za oko 460 milijuna kuna, a tijekom promatranog mjeseca nisu zamijećene znatnije promjene razine zaduženosti lokalne države i izdanih jamstava. Pretpostavlja se kako je navedeni snažni rast duga posljedica isplate prve rate duga umirovljenicima sredinom godine.Prvu ratu otplate duga umirovljenicima u visini 1,2 milijarde kuna država je financirala tako što je Hrvatska poštanska banka (HPB) osigurala kratkoročni kredit Fondu za povrat duga. To je učinjeno tako što je Fond svoja potraživanja prema državi prodao HPB-u, a sredstva za kupnju tih potraživanja HPB je trebao osigurati na način da trezorske zapise Ministarstva financija koristi kao kolateral u operacijama na otvorenom tržištu središnje banke. Budući da je vrijednost tih trezorskih zapisa, tj. kratkoročnog duga Ministarstva financija prema HPB-u premašila milijardu kuna, ti bi zapisi banci bili dostatni da se kod HNB zadužuje putem tjednih repo aukcija uz kamatnu stopu od oko 3 posto.

Prodaja Plive
Takva bi se konstrukcija trebala održati, prema riječima premijera Sanadera, dok Pliva konačno ne bude prodana, što bi se, vjeruju u Vladi, trebalo dogoditi prije kraja godine. Država bi, ovisno o izlicitiranoj cijeni za oko 18 posto dionica Plive, trebala dobiti između dvije i pol i tri milijarde kuna čime bi se pokrilo dotad stvoreno zaduženje i osigurala sredstva za isplatu druge rate zaduženja. Glasnogovornik vlade Ratko Maček upitan o tome što bi se dogodilo ako prodaja Plive ne bude realizirana na vrijeme, da do Božića bude isplaćena druga rata otplate duga umirovljenicima, odgovorio je da će tada vlada ponovno ići u aranžman s HPB-om i HNB-om, a ako se na to ne odluče, postoje još dva modela koje priprema Ministarstvo financija.