Aukcijom Hrvatske banke za obnovu i razvitak na kojoj će se banke natjecati za kreditnu kvotu od 100 mil. kuna HBOR-ovih sredstava danas kreće novi ciklus kreditne potpore poduzećima kroz unaprijeđeni model A.

Takozvani model A+ poduzetnicima donosi povoljnije uvjete od izvornog modela u prvom redu u cijeni kredita. U dijelu HBOR-ovih sredstava kamatna je stopa snižena sa 3,8 na 2,8 posto zbog čega bi, prema ministrici financija Martini Dalić, prosječna cijena tih kredita mogla pasti na blizu 4 posto. Kriteriji za dodjelu tih kredita nešto su blaži i poticajniji od prvotnih. Proširena im je namjena i povećan dopušteni udjel refinanciranja, produljen rok korištenja i uvedena mogućnost jednokratne otplate dijela kredita, a u cilju ubrzanja cijelog postupka kreditiranja (od aukcije do isplate) bankama se omogućava i mostno kreditiranje. Slijedom svega toga u Vladi su uvjereni u znatno bolje efekte tog modela. Prve signale s tim u vezi dat će već objava rezultata prve aukcije – u petak. Za redizajnirani model trogodišnjih kredita HBOR u 2011. ima na raspolaganju 1,1 milijardu kuna, a zajedno sa sredstvima banaka, koje u tim kreditima sudjeluju sa 60 posto, to daje kreditni potencijal od 2,7-2,8 milijardi kuna.

Blaži uvjeti
Kroz inicijalni model A poduzetnicima su lani odobrena 594 kredita vrijedna 2,5 milijarde kuna, s tim da je dosad isplaćeno 2,2 milijarde. Kako ističu u Ministarstvu financija, gotovo tri četvrtine kredita tvrtke su koristile za podmirenje obveza prema dobavljačima, nešto manje od 10 posto za obveze prema bankama, a nepunih 8 posto za podmirenje obveza prema državi. Model A+ fleksibilniji je od izvornog time što predviđa i financiranje osnovnih sredstava i opreme, ako se to uklapa u trogodišnju ročnost kredita. Otplata glavnice pritom predviđa tromjesečne rate te poček od godinu dana, a novost je mogućnost jednokratne otplate do 50 posto kredita. Omekšana su i ograničenja udjela kredita koji može služiti za refinanciranje obveza prema bankama, povećanjem sa 20 na 40 posto.

Jamstveni fond
Sam pristup programu A+ za tvrtke je olakšan nižim koeficijentom likvidnosti, povoljnijim tretmanom vlasničkih pozajmica kod koeficijenta zaduženosti i mekšim zahtjevima u vezi s pozitivnim poslovanjem. Ovog četvrtka Vlada bi trebala prihvatiti i novi Zakon o jamstvenom fondu kao uporište novog modela investicijskog kreditiranja koji bi trebao zamijeniti posve neuspješni tzv. model B. Analiza potreba poduzetnika i razloga zašto lani nije bilo interesa za jamstvima pokazala je da je primjerena mjera udjela potrebnih jamstava do 30 posto vrijednosti kredita/investicije (prije do 50 posto), a maksimalni iznos utvrđen je na 50 mil. kuna. Prve jamstvene aukcije trebale bi uslijediti do sredine travnja, a jamstveni fond težak je milijardu kuna.