Direktor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, Zlatko Barš, govori za Poslovni dnevnik o instituciji koja u toj zemlji vrši glavnu funkciju nadzora banaka i bankarskog sektora. Osim najavljene prodaje Hercegovačke banke, Barš je govorio i o okrupnjavanju sektora, te padu profitabilnosti banaka, kao i o tome koja je bankarska budućnost BiH.

Budući da je već najavljeno kako će sredinom rujna biti raspisan natječaj za prodaju Hercegovačke banke, direktora Agencije za bankarstvo FBiH pitali smo pod kojim uvjetima će banka biti ponuđena potencijalnim kupcima i je li tko već iskazao zanimanje za kupnju banke?
– Agencija za bankarstvo Federacije BiH je, nakon što je Ured visokog predstavnika u BiH prebacio Hercegovačku banku u njenu nadležnost, uspjela srediti svu dokumentaciju i organizirati njen rad u uvjetima privremene uprave, a u rujnu namjerava raspisati međunarodni javni natječaj uz mogućnost dokapitalizacije, sanacije, pripajanja ili kupnje cjelokupne ili dijela imovine i obveza ove banke. Na spomenutom natječaju će pravo udjela imati sve pravne i fizičke osobe. Bilo je određenih kontakata, ali bi odgovor na pitanje u ovom trenutku bio neprimjeren.

Što će se dogoditi s bankom ako ni u drugom pokušaju ne uspije njezina prodaja, a što s njezinim supsidijarnim društvima?
– Prema posljednjim pokazateljima koje imamo, banka ostvaruje pozitivne rezultate poslovanja i zato se nadamo da će biti zainteresiranih. Što se tiče njenih supstidijarnih društava, pokušat će se sve da se oni riješe u okviru banke, a tek onda parcijalno, mimo banke. Rješavanjem spornog pitanja vezano za terminal tečnih goriva u Dretelju, i rješenje Hercegovačke banke bi bilo uspješnije. Inače, i likvidacija je zakonski oblik rješenja banke.

Kakvi su polugodišnji pokazatelji poslovanja banaka? Ako je moguće znati, koje banke su pozitivno poslovale, a koje su iskazale gubitak?
– Ukupna neto bilančna svota banaka u Federaciji 30. lipnja 2008. godine iznosila je 14,9 milijardi KM, što je za 5% ili 708 milijuna KM više u odnosu na kraj 2007. Većina banaka imala je porast bilančne sume između 4% i 15%, a i dalje je evidentna dominacija pet najvećih banaka u bankarskom sustavu koje „drže“ oko 80% tržišta, kredita i depozita. Snažan rast kredita nastavljen je i u drugom kvartalu 2008. godine. Krediti plasirani unutar toga privatnim poduzećima su porasli za 17%, a stanovništvu za 12%. Depoziti su za šest mjeseci 2008. ostvarili rast od 4% tako da su s udjelom od 70,9% i dalje najznačajniji izvor financiranja banaka u Federaciji BiH. Štednja građana je povećana za 6,1% i dostigla je iznos od 4,37 milijardi KM.

Što je s profitabilnošću banaka?
– Ukupna profitabilnost sustava je pogoršana u odnosu na isto razdoblje 2007. godine, a nepovoljan financijski rezultat najvećim dijelom je vezan za stanje na tržištu kapitala, odnosno za gubitke iz poslova trgovanja vrijednosnim papirima, te za rast troškova financiranja, a manjim dijelom i pogoršanja kvaliteta aktive. Inače, pozitivan financijski rezultat od 53,3 milijuna KM ostvarilo je 15 banaka, a gubitak u poslovanju u iznosu od 24 milijuna KM iskazan je kod šest banaka.

Što će biti s malim bankama i onima koje posluju s gubitkom. Do čega će dovesti okrupnjavanje bankarskog sektora?
– U borbi za klijente i veći tržišni udio, banke ulaze u akvizicije i pripajanja. Nakon završetka tih procesa u sustavu će ostati 15-ak jakih banaka. Pet do šest velikih banaka kontrolirat će 90 posto tržišta.

Kako se globalna financijska kriza odrazila na bankarski sektor FBiH? Postoje li negativne posljedice dominacije inozemnih banaka u bankarskom sektoru FBiH?
– Puno se priča o tome kako vlasnici inozemnih banaka isisavaju novac iz države i uzimaju dobit, a ako pogledamo realno, sve banke koje imaju inozemno vlasništvo, imaju više izvora iz tog vlasništva, nego što imaju plasiranih sredstava. Isto tako ostvarenu dobit najvećim dijelom koriste za jačanje kapitalne osnove banke, a samo manji dio dijele kroz dividendu. Što se tiče bankarske krize u svijetu za sada nije bilo izravnih refleksija.

Očekujete li ulazak još neke bankarske grupacije na tržište BiH i imate li najava novih akvizicija domaćih banaka?
– Koliko je grupiranje i spajanje banaka u prošloj godini bilo žestoko svjedoči i činjenica da šest bankarskih grupacija u BiH kontroliraju čak 81 posto ukupne bosanskohercegovačke bankarske aktive. I u narednom razdoblju nesumnjivo će se nastaviti žestoka konkurencija među tri najveće banke u BiH: UniCredit, Hypo i Raiffeisen banke. Inače, stalno postoje kontakti i iskazivanja namjera i drugih banaka za ulazak na naše tržište, međutim, konkretnog zahtjeva nema.

poslovna prednost

Više nije dovoljno biti jeftin: Tvrtke koje znaju pokazati što rade imaju prednost

Usavršavanje

Više od diplome: zašto se iskusni stručnjaci vraćaju na FER?