Problemi s Grčkom nikako da prestanu. Unatoč tome što je prošle godine primila paket pomoći vrijedan 110 milijardi eura, ta država još nije napravila sve na što se obvezala. Smanjenje deficita proračuna ne ide planiranom brzinom, a državu muči i duboka recesija. S druge pak strane očekivane koristi od smanjenja potrošnje i rasta poreznog opterećenja izostale su zbog niskih prihoda uzrokovanih utajama poreza te dubokom krizom. Iako su se mnogi nadali da će se Grčka uspjeti izvući iz problema, čini se da su oni tek počeli.

Sumnje na tržištima
Naime, financijska tržišta sumnjaju da ta država neće moći isplatiti dugove po obveznicama. No ne sumnjaju samo ulagači, nego i čelnici Europske unije. Stoga je u petak održan tajni sastanak četiri ministra financija najjačih članica eurozone – Njemačke, Francuske, Italije i Španjolske – a tema razgovora bila je Grčka. Jean-Claude Juncker, predsjedatelj skupine ministara financija eurozone, koji je također bio na sastanku, poručio je kako postoji konsenzus da Grčka treba novi plan plaćanja svog duga. “Smatramo da Grčka treba daljnji program prilagodbe. O tome se mora detaljnije razgovarati na idućem sastanku eurogrupe 16. svibnja”, kazao je Juncker. Dužnosnici u Ateni i diljem Europe službeno nastavljaju inzistirati da restrukturiranje grčkih državnih obveznica, koje su u rukama privatnih ulagača, nije tema razgovora. Neslužbeno se ipak čuje kako je djelomično restrukturiranje, možda produljenje roka dospijeća tih obveznica neizbježno. Tako bi revidirani plan za Grčku uključivao produljenje ciljanog smanjenja proračunskog deficita u odnosu na sadašnje planove, ublažavanje uvjeta za dobivanje hitnih zajmova te zapravo davanje Grčkoj još novca.

Zakon spojenih posuda
No bilo kakvo produljenje ciljeva i spekulacije o vraćanju dugova Grčke automatski baca sumnju na stanje u Irskoj i Portugalu. Restrukturiranje grčkih obveznica pojačava nesigurnost glede duga spomenutih dviju država, posebice što su izvori bliski irskoj vladi već počeli govoriti kako će se njihove obveznice restrukturirati u iduće tri godine. Situacija u vezi s Grčkom toliko je problematična da se intenzivno počelo spekulirati o njezinu napuštanju eurozone. No politički čelnici u Ateni žustro odbacuju takvu ideju. Čak je i Juncker takvu ideju nazvao glupom. Činjenica je, upozoravaju stručnjaci, da kada se jednom uđe u eurozonu, zapravo više nema povratka. Troškovi napuštanja eura bili bi previsoki, a najveće države Unije bi zbog opasnosti takvoga koraka koji bi stvorio enormne probleme ostalim članicama čak bile spremne financijski spasiti problematičnu državu.

Napuštanje eura

Jednosmjerna ulica eurozone
Stručnjaci kažu da bi, kad bi Grčka odlučila napustiti euro, prvo morala povući sve depozite iz europskih banaka. Time bi nastala navala i na banke u Grčkoj. No zapravo ulazak u eurozonu predstavlja jednosmjernu ulicu iz koje nema povratka. Čak i da postoji takva mogućnost, napuštanje eura pokrenulo bi krizu svih kriza.