Kulminacija grčke dužničke krize za sada ima blagi utjecaj na rizičnost hrvatskih državnih obveznica. Prema podacima Raiffeisen banke, “spread” – razlika u prinosu u odnosu na njemačke državne obveznice – na domaće euroobveznice koje dospijevaju 2014. u četvrtak je iznosio 207 baznih bodova.

Drugim riječima, investitori očekuju dva posto viši prinos na te domaće obveznice od prinosa na njemački “Bund”. Navedeni “spread” ne mijenja se posljednjih deset dana, a valja podsjetiti kako je prošli petak grčka vlada najavila aktiviranje paketa pomoći EU i MMF-a. Krajem ožujka “spread” je iznosio 189 baznih bodova, što pokazuje tek blagi rast rizičnosti Hrvatske do danas. No unatoč tom rastu koji bi se mogao pripisati prelijevanju utjecaja grčkih nevolja na srednju Europu, u posljednjih godinu dana primjetan je znatniji pad zahtijevanih prinosa na hrvatske obveznice. Od početka ožujka prošle godine najviši “spread” na euroobveznice s dospijećem 2014. godine zabilježen je 1. travnja lani kada je iznosio 542 bazna boda. Od tada je rizičnost bila u padu da bi se blago počela povećavati početkom godine. No sadašnja je razina percipiranog rizika vrlo daleko od one koja je bila prisutna prije godinu dana. Konkretnije, investitori danas puno manje strahuju od “propasti Hrvatske” nego što je to bilo u jeku svjetske financijske krize.

Vrh financijske krize
“Krajem ožujka prošle godine nalazili smo se na vrhu financijske krize, pa su u tom razdoblju ‘spreadovi’ na obveznice zemalja u razvoju, pomalo i neopravdano, bili na najvišim razinama u povijesti. Nakon toga započeo je trend pada, a neke države, poput Češke i Bugarske, zabilježile su i veće razine pada”, pojasnio je glavni ekonomist SG – Splitske banke Zdeslav Šantić. Ipak, unatoč znatnijem padu “spread” na hrvatske obveznice još je nekoliko puta veći u odnosu na najniže razine prije četiri godine, dodaje on. Upozorava kako pad “spreada” ne znači i povratak niskih kamatnih stopa. “Povoljni utjecaji približavanja EU ostat će relativno nezabilježeni zato što se reforme sada moraju provoditi u mnogo nepovoljnijem okruženju. Troškovi zaduživanja država ovisit će primarno o fiskalnim reformama”, ocjenjuje Šantić. Njegov kolega iz Erste banke Alen Kovač smatra da “spread” na hrvatske obveznice u prvom dijelu 2009. treba gledati u kontekstu globalne krize koje u tom razdoblju dosegla svoj vrhunac. “Naime, u tom je razdoblju averzija prema riziku kod velikog dijela investitora bila izrazito naglašena, što je rezultiralo u povećanju ‘premija na rizik’, odnosno ‘spreadova’ na obveznice i razine ‘credit default swapova’”, istaknuo je Kovač.

Limitirani utjecaj
“Do sada je ‘grčka kriza’ imala relativno limitirani utjecaj na razinu ‘spredova’ na hrvatske obveznice, međutim vidljiv je određen uzlazni pritisak na porast razine CDS-ova zbog trenutne neizvjesne situacije na tržištu”, smatra on. “Općenito govoreći, kretanje prinosa na obveznice u kratkom će roku biti posljedica kretanja samog sentimenta na tržištu, a u dužem roku trenutna pozicija Grčke dodatno ukazuje na važnost odgovornog vođenja fiskalne politike”, naglasio je Kovač.

eizg

Oporavak u drugom dijelu
Negativan trend još je prisutan iako nešto slabijeg intenziteta, a to ukazuje na približavanje dnu krize i mogućnost oporavka u drugoj polovici godine. Najnovija je to prognoza Ekonomskog instituta (EIZG) čiji analitičari i dalje očekuju da će 2010. biti teška godina za gospodarstvo, a polagan i nestabilan oporavak predviđaju tek u 2011. BDP bi ove godine trebao pasti za 0,7 posto, broj nezaposlenih povećat će se za 50.000, a proračunski deficit bit će oko 3,5 posto. U 2011. EIZG očekuje 2,2-postotni rast BDP-a.