Grčka, jedna od najzaduženijih europskih država, svoj će rekordni proračunski deficit staviti pod kontrolu i uskladiti s europskim propisima u sljedeće tri godine, godinu dana brže od inicijalnog plana. Ubrzavanje budžetskog pospremanja rezultat je kontinuiranih pritisaka koje Ateni pristižu s financijskih tržišta, ali i iz Bruxellesa. U srijedu su se u Grčku, članicu Europske unije s najvišim proračunskim deficitom, uputili dužnosnici iz Bruxellesa kako bi procijenili učinkovitost najnovijeg plana smanjivanja državne potrošnje. Pristiglo izlaslanstvo u tri bi dana trebalo ocijeniti ima li strategija rezanja budžetskog deficita zdrave osnove. Prema tog strategiji Grčka se obvezala smanjiti svoj proračunski deficit s 12,7 posto na 8,7 posto BDP-a u 2009., a do 2012. dovesti ga u okvire maastriških kriterija ispod granice od tri posto. Usporedno s posjetom, pojavila su se sve glasnija nagađanja da ta država neće biti u stanju samostalno riješiti gorući financijski problem od kojeg strahuju i čelnici EU već da će joj za to biti nužan svojevrstan akcijski plan spašavanja. Takve glasine dodatno je podgrijala i njemačka kancelarka Angela Merkel početkom prosinca izjavom da Europa ima “odgovornost pomoći Grčkoj u prevladavanju krize”, no bez najave konkretnih mjera.

Neće spašavati Grčku
Nagađanja o eventualnoj pomoći u Grčkoj opovrgavaju. Grčki ministar financija George Papakonstantinou u intervjuu Bloombergu rekao je: “Ne očekujemo da ćemo trebati ičiju pomoć; kristalno je jasno da radimo sve potrebno da smanjimo deficit i pod kontrolu stavimo javni dug”. Zasad se jedino nije oglasila Europska komisija koja čeka detalje plana. Dosad je Grčka objavila samo obrise konkretnih mjera i to samo za 2010., a očekivani konkretni detalji mogli bi se obznaniti do kraja siječnja. Istup grčkog ministra financija Papakonstantinoua pokušaj je ponovne uspostave poljuljanog povjerenja u zdravlje financija. Jedan od čelnika Europske središnje banke Jürgen Spark talijanskom listu Il Sole rekao je da “EU neće spašavati zemlju u slučaju da se pogoršaju financijski pokazatelji”.

I euro na udaru
Investitori su njegovu izjavu protumačili rastom vjerojatnosti da Grčka bankrotira pa su prošlog mjeseca počeli rasprodavati grčke obveznice iz svojih portfelja, a tri vodeće svjetske rejting agencije snizile su državni rejting, što bi i za hrvatske fiskalne vlasti mogla biti vrijedna lekcija. Zahvaljujući strahu od grčkog bankrota euro je oslabio za 0,5 posto te je tečaj stigao na razinu od 1,4282 dolara za euro. Istovremeno je porastao i zahtijevani prinos na grčke državne obveznice. Fiskalni problemi Grčke eskalirali su u listopadu kad je objavljeno da je proračunski deficit dvostruko veći od planiranog. Otada se grčki premijer George Papandreou, izabran zahvaljujući obećanjima o većoj budžetskoj potrošnji, trudi uvjeriti čelnike Europske unije, investitore i financijska tržišta da može pod kontrolu staviti nabujali državni dug.