Vodstvo Europske unije mora poslati jasnu poruku zemljama članicama kako bi se zaustavilo širenje “gužve” oko inzistiranja na jamstvima za zajmove Grčkoj. Riječi su to grčkog ministra financija Evangelosa Venizelosa, koji je u pismu liderima EU u nedjelju zatražio zaštitu od “lavine” koja je krenula iz Finske, a mogla bi pomrsiti 160 milijardi eura težak plan za spas Grčke od dužničke krize.

Lančana reakcija
Naime, kada je proteklog tjedna izašlo na vidjelo da Finska traži jamstvo, i to u smislu gotovinskog pologa kako bi se uključila u paket pomoći Grčkoj, koji je dogovoren na summitu eurozone 21. srpnja, lančanom reakcijom istu su privilegiju zatražile i neke druge zemlje članice. Tako je iz austrijskog ministarstva financija stigla poruka da se model kakav je omogućen Fincima mora osigurati i ostalim zemljama eurozone, a i Nizozemci su najavili da očekuju jamstva za svoje uključivanje u “punjenje” paketa pomoći. Isti signali stižu i iz Slovenije te Slovačke, a analitičari vjeruju da bi ultimatumi uskoro mogli početi stizati i s drugih europskih adresa. Sve to uvelike je “podebljalo” sumnje koje su se pojavile nakon samog summita, a prema kojima je paket pomoći Grčkoj zapravo već u startu bio osuđen na propast. Upravo je strah od takvog “raspada sistema” prvog čovjeka grčkih financija primorao na reakciju. U pismu čelnicima EU Venizelos poručuje kako u ovoj situaciji riječ i o političkom pitanju te da problem tako treba i rješavati.

Političko pitanje
Upravo zbog toga on poziva da se europskim zemljama iz Bruxellesa pošalje jasna poruka o važnosti stvarne provedbe mjera za spas od grčke dužničke krize. “Tehnička rješenja se lako mogu naći, ali uvjet je da se kredibilitet i učinkovitost programa pomoći ne narušavaju”, poručio je ministar. I dok aktualna situacija stavlja upitnik nad europski plan pomoći za Grčku, pitanje opstanka eurozone povlači se na još jednom “frontu”, a riječ je o kriznom fondu koji bi trebao preuzeti ulogu kupca obveznica prezaduženih zemalja. Član upravnog vijeća Europske središnje banke Ewald Nowotny, sumnja da članice eurozone neće na vrijeme u svojim parlamentima ratificirati dogovor o izmjenama kriznog fonda. Nowotny se, piše austrijski list Profil, boji da rok, kraj listopada, neće biti ispoštovan.