Rast je u građevinskom sektoru zadnjih godina izniman, no izazovi su još uvijek tu, a među njima posebno se ističu dva: nedostatak oko devet tisuća novih radnika godišnje i cijene građevinskog materijala koje se nisu spustile na razine prije pandemijske krize. O tim izazovima, ali i prilikama za sve poduzetnike iz ovog područja bilo je riječi na forumu ‘Prostor, gradnja, budućnost Hrvatske – od zakona do realizacije’ u prostorijama Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Na krilima fondova EU

“Građevinski sektor u Hrvatskoj danas zapošljava oko 150 tisuća radnika uz udio u BDP-u od oko 6,3 posto. Rast u proteklim godinama usko je povezan s priljevom sredstava iz fondova EU, te kroz NPOO, kojim financiramo značajan dio obnove od potresa. Kako bi sektor napredovao, potrebno je pronaći i rješenje nedostatka radne snage, koji se ne može oslanjati samo na uvoz stranih radnika”, upozorio je predsjednik HGK Luka Burilović.

Čelni čovjek HGK uz to je naglasio kako je uz sigurnost i kvalitetu života potrebno osigurati i priuštivo stanovanje kako bi se stvorili uvjete za povratak brojnih obitelji.

“Pozdravljamo prijedlog Nacionalnog plana stambene politike koji osigurava daljnju zaposlenost građevinske operative uz rješavanje stambene problematike kao jedne od ključnih demografskih i pronatalitetnih mjera”, rekao je Burilović.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić pojasnio je novosti s kojima resorno ministarstvo planira unaprijediti građevinski sektor, a koje su svedene u zajednički nazivnik 4D.

Prvo D je demografija i ovih dana će na Vladi biti Nacionalni plan stambene politike do 2030., kao prvi krovni strateški dokument stanovanja u Hrvatskoj. Drugi D odnosi se na dekarbonizaciju u kojem je naglašen doprinos Ministarstva dekarbonizaciji i energetskoj samodostatnosti Hrvatske, treći D na digitalizaciju i digitalnu obradu podataka prostornog uređenja, a četvrti D su dokumenti strateškog značaja poput Nacionalnog plana stambene politike, zatim novi zakon o gradnji, novi zakon o prostornom uređenju, novi zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu te zakon o priuštivom stanovanju.

“Ministarstvo će do kraja godine donijeti nekoliko zakona, strateškog značaja, prije svega novi zakon o gradnji, gdje će nam itekako trebati suradnja i koordinacija s građevinskim sektorom, a radimo i novi zakon o prostornom uređenju”, izjavio je Bačić i istaknuo izniman rast sektora, uz rast obujma građevinskih radova od 15 posto.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet, istaknula je važnost stabilizacije cijena nekretnina kao ključne mjere za suzbijanje inflacije. HGK predlaže povećanje ponude stambenih objekata, pokretanje infrastrukturnih projekata te primjenu novih tehnologija radi smanjenja troškova gradnje. Također se zalažu za regulativne mjere, poput poreznih olakšica i fleksibilizacije propisa, te ravnopravnu tržišnu konkurenciju domaćih i stranih građevinara.

Priznanje ministarstva

Hrvatski poslodavci prepoznati kao prijatelji obitelji: ovogodišnji dobitnici priznanja

Energetska samodostatnost

Ova jedinstvena platforma energiju pretvara iz troška u profit

Više privatnih investicija

Stručnjaci iz sektora naglašavaju izazove s kojima su suočeni. Branislav Brizar, osnivač kompanije ING-GRAD, pojasnio je probleme s kojima se suočavaju svi iz djelatnosti. “Tri su osnovna izazova nastavka rasta koji sektor graditeljstva posljednjih godina bilježi. Prvi je pomicanje prema jačem uključenju privatnih investitora nasuprot države, gdje čak i vidimo pomak, dosta se razgovara o velikim investicijama u hotelskom sektoru i proizvodnim pogonima. To je pozitivno za Hrvatsku s obzirom na to da se jako malo ulaže u proizvodnju. Drugi izazov je dostupnost i cijene građevinskih materijala, dostupnost nakon pandemije više nije problematična, ali cijene materijala nakon krize se nisu spustile na razine prije krize. Treći izazov je radna snaga. Kako bismo zadržali radnike, mi smo u posljednjih četiri godine dizali plaće od 60 do 80 posto tehničkom osoblju. No to ima pozitivnog odjeka. Čak je došlo do toga da nam se vraća dio radnika koji su u vrijeme krize otišli u Njemačku ili Austriju,” rekao je Brizar.

Član uprave tvrtke Texo Molior Marsel Friedl napomenuo je da dok u Hrvatskoj govorimo o oko šesto posto udjela građevinarstva u BDP-u, u susjedstvu i zapadnim zemljama je on oko 12 posto, stoga ima još puno mjesta za napredak. Uz to, komentirao je kako cijene građevinskog materijala različito poskupljuju ovisno o ponudi i potražnji, a cijene su otišle gore od 15 do 100 posto.

“Za nas građevinare izuzetno je važno kvalitetno planiranje, kako bi što spremniji i otporniji dočekali nove poslovne izazove u skorijoj budućnosti”, zaključio je Friedl.