Dva tjedna prije kraja prosinca izgledno je da je oporavak ugodno iznenadio: Hrvatska će u 2021. podvući crtu pod 10,8 posto rasta BDP-a, dok će u idućoj godini usporiti na 4,1 posto, najnovije je očekivanje Hrvatske narodne banke (HNB). Guverner Boris Vujčić priznaje da je prognoza “kumulativno dosta optimistična”, no kretanja ukazuju da je, nakon oštrog zarona lani, zamašnjak ubrzano nadoknađivao izgubljeno pa je BDP već ljetos dosegnuo pretpandemijsku razinu iz 2019. Osvrćući se na to da središnju banku prati reputacija optimističnog prognozera, Vujčić ističe da je podloga za korekciju na više (s prethodnih 8,5 posto) iznenađujuće dobra sezona.

Turizam podebljao brojke

Razlog tome su slabe lokalne epidemiološke mjere u borbi protiv COVID-a 19 u odnosu na susjedne zemlje, pa je turizam podebljao brojke izvoza roba, iako su robni izvoz i osobna potrošnja jednako tako bili snažni generatori rasta. U trećem kvartalu realni godišnji BDP porastao je za 15,8 posto, a listopadske brojke daju naslutiti da bi na sličnom kolosijeku mogla biti zadnja tri mjeseca godine što bi objasnilo nevoljkost Vlade da zaoštri mjere unatoč četvrtom valu pandemije. Za razliku od ove, prognoza za iduću godinu ostala je nepromijenjena.

Na goruće pitanje koje muči građane i tvrtke, ono kako će se kretati cijene i kupovna moć, iz HNB-a stižu umirujuće poruke. Godišnja stopa inflacije ubrzat će na 2,4 posto, a na toj razini trebala bi ostati i iduće. Opći dojam izrazito velikog skoka inflacije središnja banka, kojoj je suštinski posao njezino ciljanje, objašnjava raskorakom stvarne (3,8% u listopadu) i percipirane stope iznad 24 posto. “To se događa u svim zemljama, bilo je i 2008. kada je stvarna inflacija bila osam posto, ali je kod nas danas razlika viša nego drugdje”, kaže guverner objašnjavajući da percepciju guraju volatilnije cijene energije i pojedinih prehrambenih proizvoda. “Kod nas se dva puta godišnje resetiraju cijene energije. Ako bi početkom travnja porasle deset posto, to bi za našu projekciju značilo korekciju očekivane inflacije do kraja godine s 2,4 na 3 posto. Nažalost, što će se događati jako je teško predviđati”, ističe.

Opet dobra sezona

U godini ispred nas BDP-u će značajno doprinositi inozemna potražnja kroz izvoz roba, osobna potrošnja zbog nastavka trenda rasta plaća, a očekuje se ponovno dobra sezona. Snažan efekt trebale bi dati i investicije na krilima početka angažiranja europskog novca za oporavak. Pozitivni trendovi prelit će se na tržište rada koje se brzo oporavilo, pa je zaposlenost danas viša nego 2019. “Razlika u zaposlenosti u odnosu na vrijeme prije krize se povećava, očekujemo nastavak rasta stope zaposlenosti i po nešto nižoj stopi pad stope nezaposlenosti”, kaže Vujčić. Ističe da se problematika manjka (kvalificirane) radne snage vraća u prvi plan i “situacija ponovno postaje ograničavajući faktor za rast”. HNB stoga očekuje povećanje izdavanja radnih dozvola od 2022. što će stvarati pritiske na nominalni rast plaća.