Vrlo niske kamatne stope na oročenu štednju i dalje motiviraju građane da gotovinu drže na tekućim i žiro računima, pokazuje statististika središnje banke.

Ukupni depoziti kod poslovnih banaka nastavili su s godišnjim i mjesečnim rastom te su krajem listopada iznosili 296,1 milijardu kuna, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). U odnosu na rujan porasli su za 280 milijuna kuna ili 0,1 posto, a prema lanjskom listopadu veći su za 8,6 milijardi kuna ili 2,9 posto. Međugodišnji rast isključivo je rezultat nastavka rasta depozitnog novca.

Isključivi rezultat
Naime, uz blagu stopu rasta na mjesečnoj razini (0,3 posto) vrijednost depozitnog novca krajem listopada iznosila je 102,4 milijarde kuna čineći 35 posto ukupnih depozita. Pri tome su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta koje uz manja odstupanja traju od početka 2015 (+20,7 posto u listopadu) što u odnosu na kraj listopada 2018. predstavlja rast za 17,5 milijardi kuna.

Rezultat takvih kretanja zasigurno je okruženje niskih kamatnih stopa na oročenu štednju pa se u uvjetima nesklonosti ulaganja u druge oblike financijske imovine višak raspoloživog dohotka koji polako raste s oporavkom gospodarstva, slijeva na najlikvidnije oblike depozita, ocjenjuju analitičari Reiffeisen banke (RBA). S druge strane, ukupni štedni i oročeni depoziti u stranoj i u domaćoj valuti su uz stagnaciju na mjesečnoj razini, na godišnjoj nastavili padati.

Uz pad od gotovo devet milijardi kuna ili 4,4 posto na godišnjoj razini, ukupni štedni i oročeni depoziti su krajem listopada iznosili 193,7 milijardi kuna. U strukturi depozita više od 80 posto čine valutni depoziti, uglavnom u eurima. Štednja je to koju uglavnom generira sektor stanovništva – kao i prethodnih mjeseci i godina, više od 80 posto štednje u inozemnim valutama odnosi se na kućanstva.

Valutni bez promjena
Ukupni valutni depoziti krajem listopada u odnosu na rujan ostali su nepromijenjeni, s iznosom od 158,1 milijardi kuna. Na godišnjoj razini krajem listopada bili su za 8,5 milijardi kuna ili 5,1 posto manji u odnosu na isti mjesec 2018. godine.

Daljnji rast gospodarstva i rast raspoloživog dohotka ukazuje na nastavak rasta ukupnih depozita banaka, kažu u RBA-u. S obzirom na visoku likvidnost financijskog sustava, očekuju nastavak niskih pasivnih kamatnih stopa i sklonosti držanja likvidne imovine poput depozitnog novca te istu strukturu oročenih depozita tijekom idućih mjeseci.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost