Gospodarski oporavak u eurozoni trebao bi se nastaviti umjerenim i stabilnim ritmom, ali sporije nego što se očekivalo u lipnju zbog slabijih izgleda za potražnju u inozemstvu, rekao je predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi u ponedjeljak pred Odborom za gospodarsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta.

S druge strane, istaknuo je da je gospodarstvo eurozone pokazalo žilavost suočeno s globalnom i političkom neizvjesnošću, posebice odlukom Velike Britanije da iziđe iz EU-a, objavio je Europski parlament.

Ove godine očekuje se rast BDP-a u eurozoni od 1,7 posto, a 2017. i 2018. 1,6 posto, kazao je.

Inflacija bi ove godine trebala iznositi 0,2 posto, a 2017. 1,2 posto, dok bi 2018. mogla porasti na 1,6 posto, dodao je.

Eurozona pokazala žilavost ali i dalje izložena negativnim rizicima

"Prvi utjecaj rezultata britanskog referenduma je obuzdan i snažne reakcije financijskih tržišta, kao što je pad cijena imovine, uglavnom su zaustavljene", rekao je.

No upozorio je također da utjecaj na gospodarske izglede "ovisi o tajmingu, razvoju i konačnom ishodu predstojećih pregovora" s Velikom Britanijom.

Velika Britanija trebala bi početkom iduće godine pokrenuti proceduru razdruživanja od EU-a, koja bi mogla potrajati do dvije godine.

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

"Neovisno o tipu odnosa koji će zavladati između Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva, od najveće je važnosti da se poštuje integritet jedinstvenog tržišta. Ishod, ma kakav bio, mora osigurati da svi sudionici poštuju ista pravila", istaknuo je.

Politike ECB-a osjećaju se u realnom gospodarstvu

Draghi je kazao također da se utjecaj politika ECB-a počinje osjećati u realnom gospodarstvu.

Kao primjer je istaknuo bolje uvjete kreditiranja kućanstava i poduzeća, kako velikih tako i malih, i bolju ponudu kredita.

Uz to, fragmentacija financijskih tržišta u eurozoni značajno se smanjila od 2012., kazao je.

Nadalje, ECB-ove mjere za poticanje kreditiranja "pružaju učinkovitu potporu cikličkom oporavku i dizanju inflacije", dodao je.

Niske kamatne stope

Odgovarajući na zabrinutost nekih eurozastupnika zbog niskih kamata na štednju, Draghi je kazao da je to "simptom gospodarske situacije".

Kazao je da monetarna politika ne može dugoročno određivati održive razine realnih kamatnih stopa jer one ovise o dugoročnim izgledima rasta.

"To znači da drugi politički akteri moraju odraditi svoj dio posla, provodeći fiskalne i strukturne politike."

Ponovio je da će ECB iskoristiti sve instrumente s kojima raspolaže kako bi se inflacija podigla na ciljanu razinu blizu 2 posto u srednjoročnom razdoblju.