Zadnja runda refinanciranja državnog duga u 2019. proračunu nosi oko 300 milijuna kuna manji trošak kamata

Autor: Jadranka Dozan , 20. studeni 2019. u 11:45
Foto: Hrvoje Jelavić / Pixsell

Realno je očekivati da će većina imatelja dospijevajuće obveznice, od banaka i mirovinskih fondova do osiguravatelja, biti zainteresirana za reinvestiranje.

Ministarstvo financija privodi kraju refinanciranje posljednjeg velikog dospijeće obvezničkog duga države u ovoj godini. Milijardu eura vrijedna obveznica izdana na domaćem tržištu prije 15 godina na naplatu dolazi krajem idućeg tjedna (29. studenoga), a prema neslužbenim informacijama iz financijskih krugova, tih nešto manje od 7,5 milijardi kuna trebalo bi se refinancirati ovog četvrtka. 

Kao i u slučaju sličnih operacija posljednjih godina, otplata te obveznice iz 2004. novim izdanjem državi će donijeti dodatno smanjenje troškova kamata, budući da je ona izdana uz kupon odnosno kamatu od 5,375 posto. To znači da je na tih milijardu eura iz proračuna godišnje plaćano oko 400 milijuna kuna, a s obzirom na povijesno niske kamate na financijskim tržištima, na dug kojim će se zamijeniti obveznica pred dospijećem godišnji trošak kamata za resor ministra Zdravka Marića mogao bi biti tristotinjak milijuna kuna manji.

Računa se da će i ovaj put država ići i na nešto "zalihe" zaduženja, odnosno nešto veći iznos od same obveze otplate. Neslužbeno, očekuje se da će se ići  na ukupno desetak milijardi kuna, i to kroz kombinaciju dviju serija različite ročnosti i valute. Iznosom bi veća trebala biti “dulja” obveznica, za koju institucionalni investitori računaju da će (opet) biti na rok od 15 godina i s eurskom valutnom klauzulom. Pored toga, očekuje se i iznosom manja “čista kunska” obveznica na rok od pet godina. Trenutne cijene na tržištu duga na 5-godišnje izdanje sugeriraju prinose ispod 0,5 posto, a na 15 godina oko 1,2 posto. Kako bilo, velika potražnja prilično je izvjesna, o čemu govore i dalje golemi viškovi (i kunske i devizne) likvidnosti u sustavu.

Realno je očekivati da će većina imatelja dospijevajuće obveznice, od banaka i mirovinskih fondova do osiguravatelja, biti zainteresirana za reinvestiranje. Najveće uloge u tom izdanju, prema podacima SKDD-a, imaju AZ mirovinski fond (16,8%), Zagrebačka i Raiffeisen banka (po više od 8%) te PBZ Stambena štedionica (7,8%). Pored njih, u top 10 su još dva mirovinska fonda (Erste Plavi i PBZ-CO), Allianz, Erste banka i još dva skrbnička računa.  

Komentirajte prvi

New Report

Close