Plasmani banaka tijekom ljeta su zadržali oko godišnje stope rasta nešto iznad četiri posto, s tim da mjesečna dinamika od srpnja pokazuje blagi pad kredita kao najznačajnije stavke ukupnih plasmana.

U rujnu su krediti poduzećima smanjeni za 700 milijuna ili 0,8 posto, čime se njihova godišnja stopa rasta usporila s 1,3 na jedan posto.

Istodobno su stanovništvu porasli za pola milijarde kuna, pri čemu je glavni doprinos došao od rasta stambenog kreditiranja, ali zamjetan je i nastavak oživljavanja gotovinskih nenamjenskih kredita. Dok je kod “gotovinaca” godišnji rast time ubrzao s 0,8 posto na i dalje umjerenih 1,3 posto, kod stambenih je godišnja stopa rasta na kraju rujna dosegnula čak 11,2 posto (sa 10,8% na kraju kolovoza).

HNB već neko vrijeme redovito prikuplja podatke o standardima odobravanja stambenih kredita kroz pokazatelje poput omjera servisiranja duga i dohotka (DSTI) koji pokazuje opterećenost dohotka otplatama duga te omjera glavnice kredita i vrijednosti nekretnine.

Preliminarni nalazi središnje banke u tom smislu upućuju da je vidljiv tek blagi porast prosječnog DSTI omjera, s otprilike 40 posto za potrošače s primanjima ispod prosjeka na najviše 45 posto za one čija se primanja primiču dvostrukoj prosječnoj plaći, a kod još viših dohodaka ponovo se počeo blago smanjivati.

Prosječni ponderirani omjer DSTI kreće se između 41 i 44 posto, s tim da je većina novoodobrenih stambenih kredita isplaćena uz omjere servisiranja duga i dohotka između 30 i 40 posto (28% glavnice) te između 40 i 50 posto (26% glavnice).

No, u središnjoj banci ističu i da je čak 23 posto novoisplaćenih stambenih kredita odobreno uz DSTI omjere veće od 50 posto, što ih se može svrstati u rizičnije jer čine potrošače ranjivima u slučaju nepovoljnih šokova u makroekonomskom okružju (u smislu dohotka ili kamatnih stopa).