Iako je sasvim jasno da je mnogima postojanje dviju burzi u Crnoj Gori neracionalno, naročito za inozemne investitore, neshvatljivo posljednja inicijativa za ujedinjenje Montenegro i NEX Montenegroburze ne ide tako glatko. Na prijedlog izvršnog direktora NEX Montenegroburze Dragana Đukića o jedinstvenom tržištu odbor direktora Montenegroburze odgovorio je odlukom da ta burza preuzme NEX Montenegro. U priopćenju koje je tim povodom izdao odbor direktora Montenegroburze kaže se da je odluka o preuzimanju konkurentskog tržišta kapitala donesena na osnovi odnosa relevantnih pokazatelja kao što su imovina, iskustvo, međunarodno članstvo i važeća zakonska regulativa.

Interesi ili samovolja
Pri tome se podsjeća na to da je Montenegroburza starija i da je osnovana 1993. godine, a NEX Montenegroburza osam godina poslije. Takav predlog odbora direktora Montenegroburze izvršni direktor NEX Montenegroburze ocjenjuje kao namjeru da kompletna priča o integraciji crnogorskog tržišta kapitala padne u vodu. Đukić podsjeća da je on kao jednu od varijanti ujedinjenja tržišta kapitala u Crnoj Gori predložio eventualno pripajanje Montenegroburze NEX-u. Međutim, između pripajanja koje on nudi i preuzimanja, za koje je Montenegroburza, stoji dijametralna suprotnost. Pripajanje je, naglašava Đukić, slobodno izražena volja dioničara obiju burzi da u jedinstvenoj, ujedinjenoj burzi sudjeluju u vlasništvu, razmjerno visini kapitala kojim su raspolagali prije ujedinjenja. Na drugoj strani, kaže Đukić, preuzimanje forsira princip dominacije jedne burze nad drugom umjesto ravnopravnosti. On zaključuje da se iza ponude odbora direktora Montenegroburze o preuzimanju NEX-a zapravo krije namjera da vlasnici burze kupe dionice, što je nekorektno jer te dionice nisu pred stečajem pa nema potrebe za njihovom prodajom. Takva reakcija iz Montenegroburze mogla se i naslutiti jer njezino rukovodstvo, još od starta, izbjegava priču o ujedinjenju dviju crnogorskih burzi.

Regionalni lider
I dok priča o njihovu ujedinjenju ne teče onako kako bi željeli zagovarači zajedništva, dobre vijesti stižu kada su u pitanju investicije na burzi. Ukupna tržišna kapitalizacija ili burzovna cijena svih kompanija čijim se dionicama trguje u Crnoj Gori na kraju prošle godine je iznosila oko 4,5 milijardi eura, a promet na tržištu kapitala 727 milijuna eura. Crna Gora je, prema tvrdnjama direktora državne Komisije za vrijednosne papire Zorana Đikanovića, vodeća na tržištu kapitala u regiji ako se kao parametar uzme kapitalizacija i bruto domaći proizvod. Kapitalizacija je dvostruko veća u odnosu na BDP. Na crnogorskom tržištu kapitala prošle je godine bilo više od 224.000 transakcija. U gospodarstvo je investirano više od 200 milijuna eura novog kapitala. Indeksi obiju burzi rasli su između 75 i 117 posto. Trgovalo se gotovo svim vrijednosnim papirima, a najviše dionicama crnogorskog Telekoma, Elektroprivrede Crne Gore, Kombinata aluminija Podgorica, Luke Bar, podgoričkih Planaža, kao i dionicama svi šest privatizacijskih fondova Atlas Monta, Eurofonda, HLT fonda, MIG-a, Monete i Trenda. Zoran Đikanović kaže da je tržište kapitala najveći reformski uspjeh u Crnoj Gori. Na njemu je do sada zaradilo više od 400.000 građana. U Komisiji za vrijednosne papire tvrde da će zanimanje za crnogorsko tržište kapitala i dalje rasti što će uvjetovati nove investicije. Najavljuje se osnivanje otvorenih investicijskih fondova što će doprinijeti jednostavnijem investiranju i pristupu tržištu s manjim iznosima novca, kao i većoj konkurenciji. Đikanović također demantira tvrdnje da se kretanja na crnogorskom tržištu kapitala ne kontroliraju u dovoljnoj mjeri. To su, kaže on, neargumentirane optužbe i navodi podatak da je Komisija za vrijednosne papire prošle godine izvršila oko 200 kontrola tržišta kapitala što govori o dovoljnom nadzoru tog tržišta.

CG brokeri: Nužno je spajanje burzi

Zamoljen za komentar o mogućnosti spajanja dvaju burzi Montenegroburze i NEX Montenegroburze nakon nedavnog javnog iznošenja ideje o spajanju predsjednika NEX Montenegra, izvršni direktor Anglobrokera Marko Manojlović je iznio svoj stav u kojem kaže kako je svaki racionalan poslovni i privatni subjekt koji posluje na crnogorskom tržištu kapitala za ujedinjenje. Također, on smatra da bi idealan i najracionalniji model ujedinjenja bio onaj hrvatski pogotovo što su se s tim modelom pobliže upoznali prilikom nedavnog predavanja u Crnoj Gori kojega je održao direktor ZSE Roberto Motušić.