Francuska, drugo najveće gospodarstvo Europske unije, zadužuje se skuplje od Italije i Grčke, nekadašnjih žarišta europske dužničke krize. Prinos na njezine desetogodišnje državne obveznice ovog se tjedna približio pet posto, dosegnuvši najvišu razinu od 2002. Francuski troškovi zaduživanja naglo su porasli tijekom aktualne globalne rasprodaje obveznica jer ulagači strahuju da bi krhke javne financije te zemlje mogle negativno utjecati na ostatak Europe.

Dodatni je pritisak slabljenje potražnje za dugoročnim državnim obveznicama. Ministar financija Roland Lescure najavio je ovaj tjedan da će Francuska strateški prilagođavati izdavanje novog duga. U takvim okolnostima sve je važnije može li Pariz uvjeriti tržišta da će staviti javne financije pod kontrolu i pod kojim bi uvjetima mogla intervenirati Europska središnja banka (ECB).

Vlada premijera Sébastiena Lecornua predstavila je 1. listopada prijedlog proračuna kojim bi deficit smanjila s ovogodišnjih 5,4 posto BDP-a na pet posto u 2027. No njegovo usvajanje nije zajamčeno zbog pritisaka krajnje desnice i krajnje ljevice. Oba Lecornuova prethodnika izgubila su vlast u sukobima oko proračuna. Za tržište nije važan samo predloženi iznos ušteda nego i sposobnost vlade da osigura parlamentarnu potporu.

Pritisak pojačavaju promjene u portfeljima inozemnih ulagača. Pojedini fondovi japanske kuće Sumitomo Mitsui DS Asset Management prodali su sve francuske državne obveznice iz svojih portfelja zbog zabrinutosti za javne financije, preusmjerivši novac u njemačke obveznice i kratkoročne japanske državne papire. Japan je, prema podacima ABN AMRO-a koje prenosi Bloomberg, krajem 2025. držao 5,2 posto francuskog državnog duga.

Rast prinosa u Japanu domaće obveznice čini privlačnijima tamošnjim ulagačima, pa Francuska mora ponuditi uvjerljivije razloge za zadržavanje njihova kapitala. Prema podacima Bloomberg Intelligencea, inozemni ulagači krajem prošle godine držali su 57 posto francuskog državnog duga, nasuprot 33 posto talijanskog. Francuska je posebno osjetljiva na promjene njihove spremnosti da je financiraju.

Emmanuel Moulin, guverner francuske središnje banke i član Upravnog vijeća ECB-a, poručio je u srijedu da trenutačno nisu ispunjeni uvjeti za intervenciju.

„Ne mislim da su danas ispunjeni uvjeti za intervenciju Europske središnje banke.Danas nema potrebe tražiti rješenje u Frankfurtu; rješenje je ovdje, kod nas”, rekao je za France Inter. Poručio je da vlada treba osigurati usvajanje proračuna kojim se smanjuje deficit. Čelnica krajnje desnice Marine Le Pen prethodno je pozvala na razgovore s ECB-om radi smanjenja francuskih troškova zaduživanja.

Što može učiniti ECB

ŠEST GODINA NA VRHU

Hrvatska tvrtka koja zna sa zlatom: Povjerenje 170.000 klijenata ne gradi se preko noći

Što se događa?

Tisuće novih sigurnosnih rupa, a premalo vremena za reakciju

ECB raspolaže instrumentom zaštite transmisije monetarne politike, poznatim kao TPI, koji mu omogućuje kupnju državnih obveznica bez unaprijed određenog ograničenja. No njegova je svrha suzbijanje neopravdanih i neurednih tržišnih kretanja koja ugrožavaju prijenos monetarne politike. Rast prinosa potaknut stvarnim fiskalnim problemima teže je opravdati kao razlog za takvu intervenciju.

Francuska je već u postupku zbog prekomjernog deficita. To samo po sebi ne isključuje korištenje TPI-ja, ali važna je i ocjena poduzima li učinkovite korektivne mjere. ECB pri odlučivanju također procjenjuje održivost duga i kvalitetu ekonomskih politika.

Veći razlog za intervenciju bilo bi prelijevanje poremećaja na druge članice europodručja. ECB je ipak ostavio prostor za iznimku, navodeći da su ti kriteriji samo jedan od elemenata odlučivanja te da će se „dinamički prilagođavati” razvoju rizika. No dosad nijedan dužnosnik koji sudjeluje u odlučivanju o monetarnoj politici ECB-a nije predložio da banka pomogne Francuskoj, javlja Reuters.

Ekonomist ING-a Carsten Brzeski smatra da bi širenje premija rizika u više zemalja bilo uvjerljiviji argument za TPI. ECB bi prije toga mogao razmotriti zaustavljanje smanjivanja svojeg obvezničkog portfelja i ponovno ulaganje sredstava od dospjelih obveznica. Za Francusku zasad ostaje presudna domaća odluka: proračun koji može dobiti političku potporu i vratiti povjerenje ulagača.