S tržišnim udjelom koji se procjenjuje na preko 70 posto Franck je lider na hrvatskom tržištu kave. Unatoč ovoj činjenici izloženost Francka tržištu kave je 50 posto budući da oko polovice ukupne prodaje kompanije dolazi od ostalih kompanijnih proizvoda. Činjenica da je kompanija posredno u rukama domaćih pravnih osoba, ali da isto tako Franck u prošlosti nije izvršio akvizicije često je uzrok nagađanja o mogućim poslovnim kombinacijama kompanije. Prije godinu i pol kao potencijalni kupci Francka navodili su se Agrokor i Adris grupa, ali i izraelski proizvođač kave Elite čiji je izlet na hrvatsko tržište kave neuspješno završio. Prvotne namjere Elita bile su osvojiti dvadesetak posto tržišta kave, međutim uspjelo im je pridobiti samo oko 5 posto kupaca.

Konzum i Delta
Posljednji u nizu pokušaja da se uzdrma Franckova tržišna pozicija dolazi od strane Konzuma i Delte koji zajednički namjeravaju izgraditi tvornicu kave u Staroj Pazovi. Ovo bi mogla biti ozbiljna prijetnja Francku, budući da kroz Konzum plasira oko četvrtinu svoje kave. Međutim, zbog snažnog branda i vjernosti kupaca upitno je koji će tržišni udio dvojac Konzum-Delta doista uspjeti oteti Francku u Hrvatskoj. Tržišni lider u Srbiji s 50 postotnim udjelom je kompanija Grand Prom. Oni su ujedno i prva kompanije na svijetu iz industrije kave koja je dobila zajam od Europske banke za obnovu i razvoj, te je prema nekim istraživanjima Grand kafa općenito najomiljeniji brand u Srbiji. Navedeni zajam je kompanija Grand Prom iskoristila za pokretanja proizvodnju u Bosni i Hercegovini i jačanje svog tržišnog položaja u toj zemlji.Tržišni udio Granda u Bosni i Hercegovini procjenjuje se na 15 posto. Grand Prom je u većinskom vlasniku Droga Kolinske i osim već navedenih pogona ima i tvornicu u Makedoniji. Uz Grand Kafu i Franck regionalni igrač je i Doncafe koji je u vlasništvu Strauss Elitea. Ova kompanija započela je gradnju tvornice blizu Beograda čiji će kapacitet uprvoj fazi iznositi 18.000 tona godišnje, s mogućnošću proširenja na 30.000 tona godišnje što je gotovo jednako trenutačnoj proizvodnji kave u Srbiji. Temeljno obilježje poslovanja Francka jesu iznimno visoke marže koje kompanija zaređuje. Tako je EBITDA marža u 2004. iznosila 22,8 posto, da bi se u 2005. porasla na 24,2 posto. Valja napomenuti da je prema ovom pokazatelju poslovanje Francka mnogo profitabilnije od sličnih kompanija u industriji. Izraelski Strauss-Elite koji se nije uspio probiti na hrvatskom tržištu ima EBITDA maržu od 11,50 posto, a srbijanska Grand Kafa 14,9 posto. Neto marža je također na iznadprosječnom nivou te je u 2005. iznosila 15,1 posto. Konzervativnost pri upravljanju kompanijom najbolje se očituje u niskoj zaduženosti, odnosno nekorištenju poluge s koeficijentom zaduženosti na 0,1. Iz navedenog razloga vrednovanje dionice korištenjem modela diskontiranja novčanih tokova daje nisku procjenu. S druge pak strane niska zaduženost pozitivno utječe na EV pokazatelj, odnosno čini kompaniju atraktivnom metom preuzimanja. Međutim, prema porukama koje dolaze od strane Uprave Ivero konzaltinga d.o.o., poduzeća koje posjeduje 330.042 dionice Francka, što čini 77,26 posto temeljnog kapitala kompanije, preuzimanje nije vjerojatan scenarij. Izgledniji je partnerski odnos s nekom od kompanija s područja maloprodaje, kako bi se nadomjestio eventualni gubitak zbog umanjenja prodaje kroz Konzum.

Dionice ispod prosjeka
U Hrvatskoj je gotovo obrazac da kompanije koje su nisko zadužene drže i značajnu kratkotrajnu financijsku imovinu u vidu dionica, depozita i udjela u investicijskim fondovima. Slično je i s Franckom koji na kraju rujna 2006. držao gotovo 224 milijuna kuna kratkotrajne financijske imovine i novca što daje 524 kune po dionici ili gotovo 20 posto tekuće tržišne cijene dionice Francka. U proteklih godinu dana cijena dionice porasla je s 2000 kuna na 2640 kuna, odnosno 32 posto. Istodobno je Crobex, čija je i Franck bio sastavnica do spajanja burzi porastao 77,3 posto.

Ivan Soldo, analitičar Fime

Crno tržište kave čini do 50% prometa u regiji

Kapacitet tržišta kave Bosne i Hercegovine procjenjuje se na 16.000 – 20.000 tona pržene kave godišnje, odnosno na 4,5-5 kg kave per capita godišnje. U susjednoj Srbiji potrošnja doseže 3,5 kg per capita, a u Hrvatskoj 3,4 kilograma kave per capita godišnje. Iz navedenog slijedi da je tržište Srbije pojedinačno apsolutno najveće. Međutim, svaka procjena tržišta kave mora se uzeti sa rezervom zbog crnog tržišta, odnosno činjenice da prema nekim podacima udio neregistriranog prometa i proizvodnje kave iznosi i do 50 posto.

Kartično plaćanje

Što kupci danas podrazumijevaju, a dio poduzetnika još uvijek propušta?

inovativan alat

Više ne gledaju samo CV i intervju: Ova tvrtka kandidate testira na potpuno nov način