Društva za upravljanje fondovima rizičnoga kapitala, nekretninskim te “privatnim” investicijskim fondovima (osnovanim privatnom ponudom) do kraja mjeseca imaju priliku očitovati se na radni Nacrt prijedloga zakona o alternativnim investicijskim fondovima.

Ministarstvo financija prošlog je četvrtka objavilo nacrt zakona koji će ubuduće, točnije ulaskom Hrvatske u EU, regulirati rad svih fondova koji se ne uklapaju u definiciju tzv. UCITS-a, standardnih (javnih) otvorenih fondova za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire kod kojih su stvari smjernicama EU prilično čvrsto zadane i koji će ubuduće biti regulirani Zakonom o investicijskim fondovima. Taj nacrt prošli je tjedan prošao fazu javne rasprave i već je upućen Europskoj komisiji. “Dvotjedna javna rasprava u jeku sezone godišnjih odmora na neki način govori o današnjem mjestu alternativnih fondova u Hrvatskoj i pristupu njihovu razvoju”, kaže jedan od naših sugovornika. Od ukupno 13,4 milijarde kuna imovine u investicijskim fondovima u Hrvatskoj većina se odnosi na “klasične” otvorene investicijske fondove s javnom ponudom koji se, prema novom, reguliraju posebnim zakonom, a na alternativne od toga otpada samo 2 milijarde kuna. Slični su razmjeri i kad je posrijedi broj klasičnih i alternativnih fondova, odnosno upravljačkih društava.

Mnogi domaći igrači, međutim, smatraju da je omjer prilika i prijetnji koje dolaze s “otvaranjem granica” za fondovsko tržište nakon ulaska u EU upravo kod alternativnih investicijskih fondova povoljniji nego u slučaju standardnih fondova (UCITS-a). Takva je mišljenja i Daniel Nevidal iz Interkapitala. Kad velike strane financijske grupacije počnu nuditi svoje standardne fondove u Hrvatskoj, mnogi ovdašnji “investi” (osobito bankarski) pretvorit će se u prodajne podružnice, a nezavisni će svoju priliku vjerojatno više tražiti upravo u zoni alternativnih fondova. Za razliku od UCITS standarda koji su jako uniformirani, razvoj alternativnih ipak daje nešto više regulatornog prostora pojedinim državama. Većina domaćih fondaša reći će kako ne vide razloga da Hrvatska i prije zemalja članica EU pretače u zakon Direktivu o upraviteljima alternativnih fondova.

Ta je smjernica na snazi od srpnja prošle godine, a rok za primjenu državama članicama je 22. srpnja iduće godine. Većina ih, tvrdi jedan fond menadžer, još to nije učinila donošenjem zakona. Iz reakcija ostalih domaćih aktera na koje će se taj zakon odnositi čini se da s njihove strane neće biti ambicioznijih protuprijedloga i inicijativa. Neki kažu kako su zasad tek stigli “površno preletjeti zakonski tekst od oko 140 stranica” i pritom su uspjeli uočiti da su “statutarne odredbe vezane uz osnivanje i licenciranje kompliciranije”. Ni ubuduće, kažu, ne vide prostor za klasične hedge fondove. Iz nekih se komentara pak daje naslutiti kako ionako ne vjeruju da mogu bitnije utjecati na regulatorne promjene vođene direktivama EU koje se kod nas tretiraju “štreberskije nego drugdje”. Pričekat će i pokušati se prilagoditi, kažu.