Izuzetno loše stanje na svjetskim tržištima kapitala snažno se odrazilo na regionalne burze, pa tako i na Beogradsku.

Taj se negativni trend nastavlja se i dalje, pa se indeks BELEX 15 nalazi se na najnižim razinama u povijesti. Prošle je godine pao čak 75,6 posto, a do sredine veljače vrijednost indeksa pala je dodatnih 10 posto. Tržišna kapitalizacija Beogradske burze je krajem 2007. godine iznosila nešto više od 18 milijardi eura, dok je u siječnju ove godine bila upola manja. “Sama činjenica da su indeksi Beogradske burze izgubili između 70 i 75 posto 2008. godine govori dovoljno o razmjerima krize i uticaju na tržište kapitala. U prethodnom razdoblju nije postojala toliko jaka korelacija između kretanja na svjetskim tržištima kapitala i tržišta u razvoju, uključujući Begradsku burzu i sva tržišta u regiji”, izjavio je za Poslovni dnevnik direktor Ilirike DZU iz Beograda Milan Kovač. On ističe kako su od početka financijske krize sva tržišta u razvoju postala mnogo jače korelirana s kretanjima na razvijenim tržištima.

Povlačenje ulagača
“Taj efekt je čak multipliciran, pa su tako tržišta u razvoju pala više nego razvijena tržišta. Prva polovica godine bila je pod utjecajem negativnih političkih događaja koji su se prepletali s utjecajem svjetske financijske krize. U drugoj polovici godine dominiralo je povlačenje krupnih ulagača sa tržišta prije svega stranih fondova zbog jakih utjecaja krize i problema sa likvidnošću u matičnim državama”, kaže Kovač. Koliko je loša situacija na srpskom tržištu kapitala pokazuje i podatak o vrijednostima najlikvidnijih dionica.

Bez najjačih tvrtki
Naime, najtrgovanija dionica prošle godine svakako je bila AIK banka iz Niša kojoj je cijena pala nešto manje od 74 posto. Cijene dionica u najvišoj kotaciji Beogradske burze u prosjeku su pale čak 76 posto, dok je najveću korekciju pretrpjela dionica Energoprojekt holdinga koja je u prošloj godini pala čak 81 posto. “Iako nije bilo previše pozitivnih događaja, treba istaknuti pojavu prvih ‘market makera’, kao i pojavu novih investicijskih i mirovinskih fondova”, kaže Kovač. On ističe i odgađanje dolaska na burzu najvećih srpskih kompanija, poput Telekoma i Aerodroma. Iako se već neko vrijeme očekuje pojavljivanje najjačih srpskih kompanija na burzi, čini se kako će zbog izuzetno teškog stanja na tržištu kapitala, takvi događaji biti prolongiorani na neko duže vrijeme.

brojke

Zabilježeni promet
Ni situacija s obujmom prometa na Beogradskoj burzi ne odašilje optimizam. Naime, u prošloj godini na toj je burzi zabilježen ukupan promet od 765,9 milijuna eura, od čega je dionicama protrgovano 709 milijuna eura. Usporedbe radi, godinu prije ukupno je protrgovano 1,8 milijardi eura, dok je od toga dionicama protrgovano čak 1,6 milijardi eura.