Posljednji sastanak američkih Federalnih rezervi (FED) nije donio odgovor na goruće pitanje kada će SAD započeti sa zaoštravanjem monetarne politike i kojim tempom će ponuda novca padati.

No, donio je tri vrlo važna zaključka ulagačima diljem svijeta: promjena monetarne politke neće se najvjerojatnije dogoditi u rujnu, ali se o njoj itekako raspravlja. Drugo, FED nije zadovoljan oporavkom američkog gospodarstva te konačno razmišlja o izmjeni okidača za promjenu monetarne politike kako bi ublažio strahove ulagača od svojih budućih poteza, piše Financijal Times.

Put za rast inflacije

Relaksacija monetarne politike u SAD-u, u sklopu koje banka svakog mjeseca otkupljuje 85 milijardi dolara vrijedne obveznice, donijela je milijarde svježih dolara u gospodarstvo koje su usporile krizu i donijele naznake oporavka. No, s povratkom gospodarskog rasta višak novca u opticaju postaje opterećenje jer otvara put za rast inflacije.

Stoga je samo pitanje kada će FED započeti sa zaoštravanjem i kojim tempom jer prebrzo povlačenje novca iz opticaja može uzrokovati novi val recesije u SAD-u, a potom i izvan njega. Ublažavanje straha ulagača oko budućih poteza FED želi spriječi promjenom sustava uzbunjivanja pa se na sastanku žestoko debatiralo o promjeni okidača za eventualne promjene kamatnih stopa, konkretno o snižavanju praga nezaposlenosti za dizanje kamatnih stopa.

Načelni konsenzus

Po sadašnjim pravilima prag je postavljen na granici 6,5 posto, a budući da je trenutna nezaposlenost 7,4 posto taj potez donio bi ulagačima sigurnost da FED neće dizati kamatnjak u skorije vrijeme. Unutar FED-a vlada načelni konsenzus da bi stroža monetarna politika, koju američka središnja banka provodi isključivo kroz promjene referentnih kamatnih stopa, trebala zaživjeti do kraja godine, no još nema suglasja kada bi se trebao povući prvi potez.U iščekivanju izvješća sa sastanka američka dionička i obveznička tržišta varirala su između dobitaka i gubitaka. Na kraju sastanka desetogodišnja državna obveznica izgubila je na cijeni čime joj je prinos porastao na 2,89 posto. Indeks američkog dolara, koji mjeri vrijednost američke valute u odnosu na košaricu svjetskih valuta, porastao je 0,5 posto na 81,31. Na Wall Streetu indeks S&P 500 najvećih dionica pao je 0,6 posto. Zabrinutost da će FED početi smanjivati ponudu novca uzrokovala je pad cijena dionica, rast prinosa na obveznice, a brzorastuća tržišta poput Indije potonula u probleme.

Unatoč pozitivnim brojkama američku središnju banku brine je li oporavak dovoljno jak da izdrži višu cijenu i manju količinu dostupnog novca. Unatoč reakcijama s tržišta, ekonomisti su suzdržani znače li poruke sa sastanka najavu prvih konkretnih koraka na idućem okupljenju guvernera. “Na tržištu rada bilo je previše nesigurnosti u srpnju za povlačenje poteza tada, a u međuvremenu se ništa bitnije nije promijenilo. Zbog toga ne očekujemo ublažavanje tempa otkupa obveznica u rujenu”, kaže Paul Edelstein, ekonomist u IHS Global Insightu. Drugi se ne slažu poput Paula Ashwortha iz Capital Economicsa koji smatra da poruke FED-a idu upravo u tom smjeru. 

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?