Inicijativa osam članica EU koje su službeno zatražile radikalno postroženje pravila na tržištu duhanskih i nikotinskih proizvoda izazvala je različite reakcije u europskim krugovima. Francuska, Nizozemska, Belgija, Španjolska, Finska, Mađarska, Latvija i susjedna Slovenija traže zabranu novih nikotinskih proizvoda na razini cijele EU, ograničavanje sadržaja nikotina, zabranu aroma, prekogranične prodaje, pa čak i standardizaciju uređaja i ambalaže.

Okidač za takav radikalan istup je nezadovoljstvo ostvarivanjem planirane dinamike smanjenja konzumacije duhanskih proizvoda i cilja da do 2040. stopa pušenja na razini EU bude ispod pet posto. Trenutačnim tempom taj će cilj biti postignut s 35 godina zakašnjenja za planom, pa stoga pritišću EK i ostale članice da se postojeće prohibitivne mjere još pojačaju. Ovaj novi pritisak koji je stigao u Bruxelles i od Hrvatske će zahtijevati izjašnjavanje o prijedlogu.

Iako se rasprava tek otvara, prve najave ukazuju kako se Hrvatska neće zaletavati i pridružiti restriktivnom bloku, te povlačiti nagle poteze, tim više što je od početka ove godine već uvela strožu kontrolu i opterećenja podebljavanjem trošarina i zabranom karakterističnih aroma. Konačan odgovor donijet će kad se sagledaju svi mogući učinci, a na takav pristup ukazuju i predstavnici iz ovog sektora.

Odgovorno i racionalno

“Od Vlade RH očekujemo da, kao i dosad, europskim raspravama pristupa odgovorno, racionalno i vodeći računa o ukupnim hrvatskim interesima. Pozitivnim smatramo hrvatsku potporu pristupu koji zagovara jednostavnije i predvidljivije europsko zakonodavstvo, procjenu kumulativnog regulatornog opterećenja te kvalitetnu evaluaciju postojećih propisa prije pokretanja novih inicijativa”, ističu u HUP-ovoj Koordinaciji za duhanske proizvode.

Gotovo identične poruke stižu i iz Sektora za poljoprivredu i prehrambenu industriju HGK. Budući da su mjere koje predlaže osam država dalekosežne i mogle bi značajno promijeniti postojeće tržište, predstavnici sektora smatraju da prije eventualne primjene treba sagledati i kakve bi moguće neželjene posljedice one mogle proizvesti.

“Hrvatska bi u europskim raspravama trebala nastaviti zagovarati pristup koji se temelji na procjeni učinaka i kvalitetnoj evaluaciji postojećeg zakonodavnog okvira prije uvođenja novih mjera”, ističu u HGK. U HUP-u i HGK ne dvoje kako je potrebno brinuti o zaštiti javnog zdravlja i maloljetnika, no jednako važnim ističu i brigu o gospodarstvu.

“Potencijalni učinci novih mjera ne bi bili ograničeni samo na proizvođače. Oni bi se mogli odraziti na cijeli legalni lanac vrijednosti, uključujući poljoprivrednike, distributere, logističke operatere, trgovce, mala i srednja poduzeća te njihove zaposlenike. Važno je sagledati i moguće posljedice za ulaganja, konkurentnost i predvidivost poslovanja, ali i za prihode državnog proračuna od trošarina i poreza”, kažu u HUP-u.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Kada je riječ o Hrvatskoj, posrijedi je rijedak primjer vertikalno integrirane domaće industrije. Ona izravno povezuje poljoprivrednu proizvodnju u Slavoniji i Podravini, o kojoj ovisi oko 400 obitelji, s modernim prerađivačkim pogonima u Istri u kojima se proizvode duhanski i bezdimni proizvodi. Riječ je o sektoru koji izravno i neizravno zapošljava oko 10 tisuća ljudi te ostvaruje impresivan izvoz od oko 400 milijuna eura godišnje.

Poslodavci iz ove niše standardno upozoravaju kako rigoroznije mjere u pravilu rezultiraju prelijevanjem dijela potražnje iz legalnih i nadziranih kanala prema nezakonitom tržištu, koje ne osigurava kontrolu proizvoda niti provjeru dobi kupaca. Ne treba zanemariti ni činjenicu da sama država s osnove trošarina i poreza na duhanske proizvode ubire goleme prihode. Samo od trošarina u državnu blagajnu prošle je godine stiglo 1,1 milijardu eura, što čini trećinu svih trošarinskih prihoda i, uz naftu, predstavlja najstabilniji priljev na koji država računa.

“Mjere koje se predlažu svakako su vrlo opsežne, ali važnije od njihove kvalifikacije kao ‘radikalnih’ jest pitanje njihove proporcionalnosti, provedivosti i stvarne učinkovitosti. Dobra regulativa ne bi se trebala ocjenjivati prema razini restriktivnosti, nego prema tome ostvaruje li mjerljive ciljeve, može li se učinkovito provoditi i izbjegava li ozbiljne neželjene posljedice”, poručuju iz HUP-a.

Oralna konzumacija

Kada se govori o mjerljivosti i usporedivosti s drugima u EU, Hrvatskoj brojke baš i ne idu na ruku. Prema podacima koje je prije nekoliko mjeseci prezentirala Europska komisija, s udjelom pušača od 35 posto nalazimo se na samom europskom vrhu, drastično iznad prosjeka EU-a od 24 posto. Za sada je jedino Švedska uspjela postići ciljani udjel pušača od pet posto, s tim da on nije rezultat zabrana i odustajanja od duhana, nego masovnog prelaska na drugi oblik konzumacije koji se smatra manje štetnim za zdravlje – takozvani snus i nikotinske vrećice.

No, Švedska je s ukupnim brojem tih oralnih konzumenata zapravo i iznad europskog prosjeka potrošnje nikotina. Za mnoge je, inače, kontradiktorna praksa da se u Hrvatskoj, u uvjetima stalnog postrožavanja pravila za konzumaciju duhanskih proizvoda, istodobno daju poticaji poljoprivrednicima za uzgoj duhana. Ministar poljoprivrede David Vlajčić ovih dana najavio je kako je za njihove poticaje u idućoj godini osigurano pet milijuna eura.

Hrvatska, međutim, nije jedina članica koja pomaže uzgoj ove kulture unatoč strogoj politici prema duhanskim proizvodima i činjenici da je EK još 2010. ukinula izravne subvencije za proizvodnju sirovog duhana. Članicama je, naime, ostavljena mogućnost da iz vlastitih proračuna pomažu osjetljive sektore i regije u kojima je ta proizvodnja tradicija i gospodarski važna. Primjerice, potpore za sirovi duhan daje i Italija, koja je ujedno i najveći proizvođač te kulture u EU.

Iako nije potpisnica ove nove inicijative, jedna od zemalja EU-a koja je primijenila potpuno drugačiji i rigorozan model kontroliranja tržišta je Austrija, koja je nikotinske vrećice i tekućine za e-cigarete stavila pod izravan državni monopol. Za ostale zemlje članice, pa tako i za Hrvatsku, i taj će ogledni primjer u okviru predstojećih briselskih rasprava biti iznimno važan putokaz kod zauzimanja konačnog stava o daljnjoj politici na duhanskom tržištu.