Zajednička europska valuta izgubila je više od pet posto vrijednosti od sredine srpnja.
Euro je na putu da i osmi uzastopni tjedan zabilježi klizanje u odnosu na dolar kako ulagači reagiraju na sve veći jaz između usporavanja gospodarstva eurozone i snažnijeg rasta u SAD-u.
Zajednička valuta izgubila je više od 5 posto od sredine srpnja, a s njom se u petak poslijepodne trgovalo za 1,0707 dolara. Kontinuiran pad odražava sumnje ulagača hoće li Europska središnja banka ponovno povećati kamatne stope na sastanku ovog četvrtka usred očitijih signala pogoršanja ekonomske situacije.
Euro je na putu da i osmi uzastopni tjedan zabilježi klizanje u odnosu na dolar kako ulagači reagiraju na sve veći jaz između usporavanja gospodarstva eurozone i snažnijeg rasta u SAD-u.
Zajednička valuta izgubila je više od 5 posto od sredine srpnja, a s njom se u petak poslijepodne trgovalo za 1,0707 dolara. Kontinuiran pad odražava sumnje ulagača hoće li Europska središnja banka ponovno povećati kamatne stope na sastanku ovog četvrtka usred očitijih signala pogoršanja ekonomske situacije.
Privlačnost dolara
Industrijska proizvodnja u Njemačkoj, tradicionalnom motoru rasta 20 zemalja eura, pala je treći mjesec zaredom u srpnju. U međuvremenu su zahtjevi za naknade za nezaposlene u SAD-u neočekivano pali, što je najnoviji znak otpornosti tržišta rada.
To će vjerojatno potaknuti Federalne rezerve da duže drži kamatne stope višima, povećavajući privlačnost dolara. Vrijednost europskih dionica u petak je ostala nepromijenjena, nakon sedmodnevnog nizanja gubitaka, piše Financial Times.
“Podaci iz SAD-a su neumoljivi i dolaze u vrijeme kada je europski proizvodni sektor vrlo slab. Postoje sumnje u to može li ECB ugurati još jedno konačno povećanje”, rekao je voditelj FX strategije u ING-u Chris Turner. Tržišta izvedenica klade se na oko 35 posto šanse da ECB 14. rujna podigne svoju kamatnu stopu na depozite s 3,75 posto na 4 posto.
Šanse su se smanjile nakon redanja loših pokazatelja posljednjih tjedana. BDP eurozone u drugom tromjesečju smanjen je s 0,3 posto na 0,1 posto, a poslovne ankete ukazuju na daljnje usporavanje u kolovozu.
“Izgledi za gospodarstvo nisu dobri i to bi trebalo donijeti još dezinflacije”, rekao je bivši zaposlenik ECB-a, koji sada radi kao ekonomist u francuskoj banci Natixis, Dirk Schumacher. Previđa da će se ECB odlučiti za pauzu u kojoj ne podiže stope, ali jasno daje do znanja da je još uvijek vrlo zabrinut zbog inflacije i spreman nastaviti s pooštravanjem postanu li inflatorni pritisci tvrdoglaviji.
“To bi držalo tržište više na nogama, umjesto porasta stopa, za koji bi ulagači odmah pretpostavili da je posljednji”, rekao je Schumacher.
Naznake recesije
Dio ulagača misli da će prijeteći znakovi recesije u Europi otežati namjeru ECB-a da još jednom podigne troškove zaduživanja, čak i ako smatra da je to potrebno za njezino približavanje targetiranih dva posto. Temeljna inflacija, koja isključuje volatilne cijene energije i hrane, iznosi 5,3 posto.
Daljnje slabljenje zajedničke valute moglo bi Frankfurtu zakomplicirati obaranje inflacije povećanjem troškova uvoza, poput energije i prehrambenih proizvoda. Povećanje cijene nafte nakon što su Saudijska Arabija i Rusija prošlog tjedna produžile smanjenje proizvodnje također je doprinijelo cjenovnim pritiscima.
Nafta tipa Brent porasla je iznad 90 dolara po barelu, na najvišu razinu od studenog prošle godine. Među ulagačima se sve više mogu čuti razmišljanja da europodručje ulazi u razdoblje stagflacije, kombinacije visoke inflacije i stagnantnog rasta ekonomije.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu