Čak 40 posto ispitanika zemalja Europske unije koje još nisu dio eurozone željelo bi da euro u njihove zemlje bude uveden što kasnije, pokazalo je istraživanje Eurobarometra. Kao glavni razlog navode strah da će uvođenje eura dovesti do povećanja cijena, u što je uvjereno čak 70 posto ispitanika, dok ih samo 19 posto priželjkuje što brže uvođenje eura. Naše ekonomske analitičare ti podaci uopće ne iznenađuju s obzirom na aktualnu krizu u eurozoni.

Očekivani rezultati
Zdeslav Šantić, glavni ekonomski analitičar SG-Splitske banke, vjeruje da su ti prilično negativni rezultati istraživanja zapravo samo pitanje trenutka te dodaje da se kratkoročan rast cijena prilikom ulaska u EU uvijek navodi kao glavni razlog nezadovoljstva. “Zbog ozbiljnih problema u kojima se eurozona upravo nalazi ljudi su oprezniji”, ističe Šantić. No smatra da zbog visokog stupnja euriziranosti Hrvatska ne bi trebala odugovlačiti s uvođenjem eura. Za Zrinku Živković-Matijević, ekonomsku analitičarku Raiffeisen banke, takvi rezultati su očekivani s obzirom na aktualna kretanja na tržištu. “Gubitak nacionalne valute ljudi percipiraju kao gubitak identiteta. Treba dodati i to da ulaskom u eurozonu države gube pravo na samostalno vođenje monetarne politike, pa i sveprisutni strah da bi se euro mogao raspasti. Sve to uzrok je ovakvih rezultata”, ističe Matijević. Što se Hrvatske i eura tiče, kaže kako je gotovo sigurna da bi, da je istraživanje provedeno kod nas, Hrvati ipak izabrali euro. “Razlog je naše visoko eurizirano gospodarstvo. Najbolji dokaz tome je da 78,8 posto štednih i oročenih depozita držimo u devizama”, smatra Matijević.

Ne vjeruju institucijama EU
Inače, ovo je već dvanaesto istraživanje Eurobarometra od 2004., a pokazuje da je u padu postotak onih koji smatraju da će uvođenje eura na nacionalnoj razini imati pozitivne učinke. Podatak o 33% takvih ispitanika najniži je otkada se provodi istraživanje. Također 16% ispitanih smatra da će uvođenje eura imati vrlo negativne posljedice, što je najveći postotak otkada se provodi istraživanje. U vezi s tim najskeptičniji su Česi, a najoptimističniji Mađari. Isto tako 45% anketiranih očekuje osobne negativne učinke, dok 40% smatra da bi euro ipak trebao imati pozitivne učinke na osobnoj razini. Pada i povjerenje građana u informacije koje pružaju institucije Europske unije. U odnosu na prošlo istraživanje ono je palo za 4%. Više od 70% ispitanih prednost daje informacijama koje dolaze od njihovih središnjih banaka.