Uskoro će se znati kako bi najveće europske banke podnijele bitno pogoršanje uvjeta poslovanja. U iznenađujućoj odluci, Europska unija je krajem prošlog tjedna obećala da će objaviti rezultate stres-testova banaka.

Prema najavljenom, u drugoj polovici srpnja znat će se kako bi 25 najvećih europskih banaka podnijelo znatno pogoršanje uvjeta poslovanja.Najnovija odluka najvećim je dijelom posljedica želje za stabiliziranjem europskog financijskog tržišta. Nesigurnost koja proizlazi iz nedostatne informiranosti već mjesecima drma eurozonu, a time i ostatak Europe. Problemi Grčke i drugih država te generalna zabrinutost da iza poznatih podataka stoji hrpa nepoznanica koje bi mogle rezultirati u katastrofi, već dugo održavaju ulagače na rubu živaca. Tržišta reagiraju na najmanje glasine te se čini kako je vodstvo Unije konačno odlučilo pokušati staviti nekakav uteg koji bi trebao smiriti situaciju.

Optimizam ulagača
U EU se, očito, nadaju da će objavljivanjem rezultata tzv. stres-testova uvjeriti ulagače da su najveće europske banke stabilne i da mogu podnijeti pogoršanje uvjeta u kojima posluju bez straha od propasti. Sama najava već je donijela optimizam na tržiša koja su na vijest o odluci o objavi rezultata krenula prema gore. Čini se kako je ručnu kočnicu spustila odluka Španjolske koja je prva među europskim državama odlučila objaviti rezultate stres-testova svojih banaka. Španjolska je na neki način bila i prisiljena to učiniti zbog glasina oko problema u tamošnjim bankama koje na ovaj način, izgleda, želi demantirati.Kontroverzna odluka bila je poprilično neočekivana. Europske banke su se dosad uglavnom oštro protivile objavi rezultata stres-testova. Argument kojim su to branile je da bi se ti rezultati mogli krivo interpretirati te da bi se neka stabilna banka mogla, baš zbog krive interpretacije, naći u problemima. Reakcije na najnoviju odluku su pak bile ponešto ublažene. Bankovna udruženja uglavnom sada govore kako su suglasna s objavom dok god se osigura jasnoća objavljenih podataka. Bankovni stručnjaci komentiraju kako je važno zajedno sa rezultatima stres-testova jasno i nedvojbeno kazati da za banke koje pokažu loše rezultate postoji državna pomoć.Detalji o tome kako će ti rezultati, i/li sami testovi, izgledati još će se uskladiti. Prema pisanju Wall Street Journala Jean-Claude Trichet, predsjednik Europske središnje banke, slaže se s objavom rezultata. On ističe da sve države slijede zajedničke europske upute za provedbu testova te bi zbog toga rezultati trebali biti usporedivi. Od pojedinih država dosad se objavljivanju rezultata najviše protivila Njemačka.

Italija za objavu
Nagađa se da razlozi za takav stav leže u relativno lošem stanju njenih tzv. Landesbanaka, odnosno banaka u vlasništvu pojedinih pokrajina. Problemi u tom segmentu njemačkog bankovnog sustava već su dugo poznati, no nisu poznati bilo kakvi detalji oko njih. Italija se, pak, već tri godine bori protiv objave rezultata. Tamo cijelo vrijeme tvrde da to nije zbog toga što neka banka nije zadovoljila zahtjeve nego zato jer će se otkriti razlike u kvaliteti između pojedinih banaka. No, Mario Draghi, guverner Banke Italije krajem prošlog tjedna izjavio je kako će i Italija objaviti rezultate stres-testova.Ti će rezultati svakako biti od velikog interesa i za Hrvatsku. Dvije najveće i nekoliko manjih domaćih banaka u vlasništvu su najvećih talijanskih financijskih institucija. Hrvatska narodna banka (HNB) do zaključenja članka nije odgovorila na pitanja Poslovnog dnevnika hoće li ona slijediti primjer EU i objaviti pojedinačne rezultate stres-testova po bankama. U HNB-u nisu niti rekli kako će reagirati ako se pokaže da neke od vlasnica hrvatskih banaka ne zadovoljavaju kriterije stabilnosti.

Hrvatski stres-testovi
Središnja banka Hrvatske, inače, već dulje vrijeme provodi stres-testove za domaći bankovni sustav. Rezultati tih stres-testova redovito se objavljuju, ali na razini cijelog sustava, a ne po pojedinim bankama. Kriteriji po kojima se provode stres-testovi obično uključuju bitno pogoršanje uvjeta u kojima posluju banke te se ispituje njihova mogućnost da to pogoršanje izdrže. Među kriterijima se najčešće nalazi snažnije usporavanje gospodarstva, snažan rast nenaplativosti kredita i slično.Nije poznato kako bi domaće tržište reagiralo na objavu rezultata po pojedinim bankama, no u odlučivanju o eventualnom takvom potezu će svakako presudna biti procjena može li pojedina banka izdržati ‘loše vijesti’ i kako bi klijenti te banke mogli reagirati. Na europskoj razini može se čuti komentar da ako su se dužnosnici Unije odlučili na objavljivanje da to znači i da su uvjereni da su banke dovoljno stabilne i da ih niti objavljivanje rezultata stres-testova neće uzdrmati.Američko iskustvo, SAD su objavile rezultate za 19 najvećih tamošnjih banaka, pokazalo je da je potrebno imati garanciju da za ‘problematične’ banke postoji spas, u vidu državne pomoći. Europska odluka je dobar korak naprijed ka transparentnosti. Je li to korak predaleko pokazat će sredina srpnja. Zasad se čini da će koristi imati i ulagači i bankari.

Zapatero

Ništa bolje od transparentnosti
“Ne postoji ništa bolje od transparentnosti da pokaže solventnost, da podigne vjeru u banke i da sve neosnovane glasine ostavi u zaboravu”, kazao je José Luis Zapatero, španjolski premijer nakon odluke da će se objaviti rezultati stres-testova najvećih europskih banaka. Španjolska je, inače, dan prije zajedničke odluke na razini cijene Unije, samostalno odlučila objaviti rezultate testova za tamošnje banke. Procjenjuje se da je taj potez bio jedan od ključnih faktora za donošenje odluke na razini cijele Unije.

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom