Najprofitabilnije banke među šest najvećih u Hrvatskoj u prvom polugodištu ove godine su, računajući prema kriteriju povrata na uloženi prosječni kapital (ROE) i povrat na prosječnu imovinu (ROA), Erste & Steiermärkische banka i Privredna banka Zagreb.

Prema kriteriju ROE najprofitabilnija je Erste banka koja je ulagačima ostvarila povrat kapitala od 7,6 posto. ROE je pokazatelj dioničarima koliko je Uprava ostvarila dobiti ili gubitka po njihovoj uloženoj kuni. PBZ je drugoplasiran ostvarivši svojim dioničarima povrat od 7,5 posto. Zagrebačka banka kao najveća banka u Hrvatskoj na trećem je mjestu s povratom kapitala od 6,7 posto. Kada se u obzir uzme drugi pokazatelj profitabilnosti, povrat na prosječnu imovinu omjerom dobiti i ukupne imovine (ROA), situacija je onda nešto izmijenjena. Najviši ROA koji iznosi 1,04 posto ima Privredna banka Zagreb. Taj omjer pokazuje što društvo može učiniti s imovinom koju posjeduje, dakle koliko zaradi od neto aktive. PBZ prema istom kriteriju profitabilnosti prati Zagrebačka banka čiji je ROA 1,01 posto. Banke u Hrvatskoj u prvom su polugodištu ostvarile rast dobiti od 36,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a čak je pet banaka prvo polugodište završilo s gubitkom. Najveću dobit od 1,3 milijarde kuna u prvom je polugodištu ostvarila Zaba, dok je na drugome mjestu PBZ s nešto više od 747 milijuna kuna dobiti. Najniži ROA ima Hrvatska poštanska banka čiji povrat iznosi 0,2 posto. Ta je banka i najmanje profitabilna prema kriteriju ROE koji iznosi 3,4 posto. HPB na začelju profitabilnosti društvo rade Société Générale Splitska banka čiji je ROE 5,5 posto. Prema financijskoj teoriji, ako je povrat na imovinu (ROA) jednak ili veći od jedan kada su u pitanju banke, tada se ulaganje smatra profitabilnim. Kao i kod većine pokazatelja profitabilnosti, poželjno je da ta vrijednost bude što veća. Primjetan je blagi pad povrata na prosječan kapital u bankarskom sektoru koji pada u posljednje dvije godine. Prema podacima Hrvatske narodne banke, posljedica pada je znatnija dokapitalizacija banaka koja je rezultirala bržim rastom kapitala od rasta banaka. Samo je u prvoj polovici godine ukupna vrijednost dokapitalizacije banaka iznosila nešto manje od tri milijarde kuna. Do dokapitalizacija, a posljedično i do pada ROE došlo je zbog regulatornih mjera kojima se nastojalo ojačati otpornost bankarskog sektora na valutarno inducirani kreditni rizik, stoji u izvješću Hrvatske narodne banke. Povrat na imovinu posljednjih je godina bio stabilan te se ne očekuju dramatične promjene ni do kraja ove godine. Prinosu na imovinu najviše pridonosi neto kamatni prihod, za koji se bilježi blagi trend pada zbog smanjenja kamatne razlike. Ipak, u drugom je tromjesečju došlo do blagog rasta. Prema podacima HNB-a, za drugo tromjesečje povrat na prosječnu aktivu iznosi 1,93 posto, dok je u istom razdoblju 2007. iznosio 1,58 posto.