Od 2023. godine i kratkotrajnog porasta izvoza električne energije iz Srbije, budući da je bila dobra hidrološka godina, Srbija sve više počinje uvoziti električnu energiju. Ove godine, prema podacima Energyfluxa, portala Elektromreže Srbije, jasno je da Elektroprivreda Srbije stalno uvozi električnu energiju, s malim količinama izvezenim u veljači i ožujku.

Trenutačno EPS i Srbija plaćaju oko tri milijuna eura dnevno kako bi energetski sustav funkcionirao. Godine 2022. kada je Rusija počela invaziju na Ukrajinu, Srbija je bila jedna od zemalja koja je bila prisiljena uvoziti električnu energiju po visokim cijenama zbog nesposobnosti tadašnjeg vodstva EPS-a, što je uzrokovalo slom energetskog sustava zemlje, za koji do danas nitko nije odgovarao.

Uvoz ugljena

S obzirom na to da se energetski sustav zemlje oslanja na vodu i dobru hidrološku godinu te da ulaganja u obnovljive izvore energije i nove hidroelektrane nisu završena, ova godina je s upornom sušom otkrila sve nedostatke najveće energetske tvrtke u Srbiji. Prema posljednjim podacima RZS-a, Srbija nastavlja uvoziti ugljen, iako sporijim tempom u odnosu na prošlu godinu.

“Cijene električne energije ponovno su visoke i idu i do 350 eura u skupljim terminima, dok EPS, siguran sam, pokušava kupovati po jeftinijoj tarifi od trenutnih 150 eura, a zatim ih noću pumpa u reverzibilnoj elektrani u Bajnoj Bašti (s manjim gubicima) kako bi se električna energija dalje koristila. Iako vjerojatno EPS ne kupuje svu električnu energiju na otvorenom tržištu, već i po prethodno dogovorenim cijenama i količinama, po tržišnim cijenama naš uvoz električne energije vrijedi oko tri milijuna eura dnevno ili 90 do 100 milijuna eura mjesečno”, objašnjava za Novu ekonomiju Željko Marković, energetski stručnjak i konzultant za ovo područje.

Uvoz pokriva izuzetno visok udio ukupne potrošnje, koju Marković u listopadu procjenjuje na oko 25 posto. EPS noću koristi pumpe (reverzibilna elektrana) za dopunjavanje rezervoara i uravnoteženje sustava u razdobljima niže potrošnje. Hidroenergetski sektor ne može proizvesti dovoljne količine električne energije zbog dugotrajne suše, nedostatka kiše, praznih akumulacija i niskog vodostaja Dunava.

Proizvodnja iz termoelektrana na ugljen nedovoljna je za pokrivanje potrošnje, pa je Srbija prisiljena na masovni uvoz, prema energetskim stručnjacima. Nedostatak električne energije ne utječe samo na Srbiju, već i na okolne zemlje u regiji gdje se, prema Markovićevim riječima, nalazi i Republika Srpska, kao i cijela Bosna i Hercegovina, koje imaju ozbiljnih problema s energentima.

Redukcija neće biti

Prema riječima Jelice Putniković, novinarke i urednice web portala Energija Balkana, EPS koristi reverzibilne elektrane kupujući električnu energiju i pumpajući vodu u akumulaciju u razdobljima kada cijena električne energije na tržištu pada, kako bi osigurao energiju po povoljnijoj cijeni za razdoblja veće potrošnje. Također ističe da je elektroenergetska situacija u drugim dijelovima Europe prilično loša i da cijene rastu.

Najveća pogreška

Hrvatske tvrtke automatiziraju posao, ali tek tada otkrivaju koliko su im procesi loši

Poslovna transformacija

Vindija, Končar i Triglav otkrili što koči primjenu umjetne inteligencije u velikim kompanijama

“Ne očekujem redukcije električne energije poput onih koja su postojala tijekom 1990-ih za vrijeme sankcija, a kako su neki javno najavljivali. Ugljen se uvozi, ali je njegov transport otežan jer je vodostaj Dunava izuzetno nizak pa se teglenice ne mogu utovariti punim kapacitetom. Međutim, postoje trajne naslage ugljena na odlagalištima otpada.

Zbog suše, proizvodnja u hidroelektranama na Dunavu je smanjena, ali je situacija nešto bolja u području oko Bajine Bašte, a u tom bazenu aktivne su i manje hidroelektrane. Budući da suša pogađa i ostatak Europe, ona izravno utječe na visoke cijene električne energije na tržištu. Sretna je okolnost da je Srbija dio elektroenergetskog sustava Balkana i Europe te ima vlastite hidrokapacitete”, objašnjava Putniković. Da bi se energetska slika Srbije ustabilila, važno je realizirati kapitalne investicije, a prije svega RHE Bistrica, zaključuje Putniković.