Iako na adresu Banskih dvora već mjesecima pljušte prijedlozi za borbu protiv krize na koje se Vlada (u oba sastava) uglavnom oglušivala, na “Financijskom doručku” SG Splitska banka predstavila je posljednji u nizu recepata za izlazak iz krize. Ukidanje kriznog poreza, priprema i usuglašavanje raznih scenarija proračuna za 2010., ukidanje ekonomski neopravdanih subvencija, bolja koordinacija fiskalne i monetarne politike, restrukturiranje tvrtki u državnom vlasništvu i nezaobilazni spektar reformi – ključni su sastojci. Da nada da bi se struka konačno mogla uvažiti, umire posljednja, pokazali su i sudionici okruglog stola – ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott, ekonomist Ante Babić i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak, dok je raspravu moderirao glavni analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić.
Nerealni planovi
Iako je raprava dotakla široki raspon tema, četvorka je posebice kritizirala aktualni prijedlog proračuna za 2010. “U proračunu za 2010. ne planira se smanjenje rashoda iako u 2011. i 2012. na naplatu dolaze velike obveze”, istaknula je Katarina Ott, dok je još kritičniji bio Ante Babić riječima da “planirani iznos prihoda nerealan već da treba računati da jaz neće biti deset milijardi kuna nego oko petnaest i to bez jamstava brodogradnji”. Kreatoru proračuna ministru Ivanu Šukeru, koji uporno ponavlja da je više od 87 posto rashoda zadano, Ott je poručila da ništa nije zadano osim otplate dugova. “Kako su sporazumi i ugovori donošeni, tako se mogu i mijenjati”, istaknula je Ott. Predsjednik HUP-a je dodao da se na proračun gleda preusko i Vlada je preopterećena centralizmom, dok bi dio javne potrošnje trebalo spustiti na razine lokalne uprave i samouprave. Institut za javne financije je, inače, u četvrtak objavio osvrt kojem je glavna tema proračun za 2010. U osvrtu stoji da tek treba vidjeti je li projekcija rasta prihoda na 112,8 milijardi kuna preoptimistična uzme li se u obzir kriza, nezaposlenost i nelikvidnost. Vlada planira značajno smanjenje financijske i nefinancijske imovine za 70 posto, no uz to nema nikakvog objašnjenja, ističu u Institutu. Najviše su kritizirani rashodi koji su “već na prvi pogled odgovorili hoće li se dogoditi dugoočekivana reforma ili ne, a značajnije reforme ne planiraju se niti u sljedećim godinama jer ukupni rashodi i dalje – rastu. Primjerice plaće u javnom sektoru čine 18 posto, a mirovine i naknade 53 posto proračuna u 2010.”
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu