Od objave jesenskih prognoza Europske komisije (EK) do prošlog tjedna objavljenih ažuriranih projekcija materijalizirali su se neki tada identificirani rizici za gospodarski rast, a mnogo je neizvjesnosti i dalje prisutno. “Financijska kriza pogodila je realni sektor te postoji znatan rizik od negativne povratne sprege među realnim i financijskim sektorom koja je snažnija i dugotrajnija nego što Komisija pretpostavlja projekcijama”, naglašavaju analitičari Privredne banke Zagreb (PBZ) u svojim tjednim analizama, osvrćući se na Komisijino snižavanje prognoza kretanja BDP-a u Europskoj uniji za ovu godinu sa +0,2 posto iz studenog, na –1,8 posto realno. U slučaju eurozone prognoza je snižena sa +0,1 na –1,9 posto. Za eurozonu koja je tehnički već u recesiji očekuje se nastavak trenda pada tijekom prve polovice 2009. godine.

Velike varijacije
Iako će negativna kretanja pogoditi većinu zemalja, izvjesne su dosta velike varijacije među pojedinim zemljama. Tako se, primjerice, najveći pad očekuje u baltičkim zemljama. Za (naj)veće ekonomije EU predviđa se pad BDP-a, dok će devet zemalja članica ipak ostvariti gospodarski rast ove godine, pri čemu se najveći, od 2,7 posto realno, očekuje u Slovačkoj. Kako napominju PBZ-ovi analitičari, u projekcije EK uključen je fiskalni stimulans od ukupno oko četiri posto BDP-a, zbog čega će proračunski manjak EU porasti s oko dva na 4,5 posto BDP-a, dok će dug države porasti u EU na 67,5 posto BDP-a ove godine. Osobna potrošnja bit će, kažu, snižena unatoč nižoj inflaciji i državnim mjerama jer će stanovništvo glede potrošnje vjerojatno ostati oprezno zbog očekivanog pogoršanja situacije na tržištu rada.

Državna potrošnja
Poticaj rastu doći će tek od državne potrošnje i javnih ulaganja, bez kojih bi izgledi rasta bili bitno slabiji. Prema modelu EK, bez paketa fiskalnih mjera u 2009. bi rast BDP-a EU bio niži 0,8-postotnih poena, a u 2010. 0,3-postotna boda. U siječanjskim prognozama EK upozorava da se ekonomska situacija i izgledi EU suočavaju danas s nesigurnošću bez presedana u skorijoj povijesti te da su rizici ostvarenja projekcija iznimno veliki.

izdvojeno

Fiskalni stimulans
Uprojekcije EK uključen je fiskalni stimulans od ukupno oko četiri posto BDP-a, zbog čega će proračunski manjak EU porasti s oko dva na 4,5 posto BDP-a

Potrošnja
Osobna potrošnja bit će snižena unatoč nižoj inflaciji i državnim mjerama, jer će stanovništvo ostati oprezno zbog pogoršanja na tržištu rada

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome