Europska investicijska banka prošle godine je sa svim članicama Europske unije potpisala ugovore o kreditiranju u visini 39,5 milijardi eura. Od desetorice novih članica EU, prošle su se godine kod banke značajnije zadužile Poljska s 2,03 milijardi eura kredita, Mađarska s 1,16 milijardi eura i Češka s 959 milijuna eura. Sve ostale članice, uključivši Slovačku koja je posudila 197 milijuna eura, manje su posezale za kreditima EIB-a.

Stroga banka
Krediti su bili namijenjeni prije svega za deset novih istočnoeuropskih članica EU, objašnjava predsjednik EIB-a Phillip Maystadt iz Belgije. Među starim članicama Europske unije najviše novca, uz Španjolsku, uzela je Njemačka. Slijede Italija i Francuska, a iznenađujuće malen udjel kredita posudili su Portugal (3,8 posto) i Grčka (2,9 posto) koje radije posežu za nepovratnim sredstvima iz strukturnih fondova EU. Od 45,76 milijardi eura, koliko su u prošloj godini iznosile pozajmice EIB-a, bankari ove iznimno stroge banke – koja je prošle godine emisijama obveznica zato uspjela prikupiti čak 48 milijardi eura – odobrili su Turskoj 1,83 milijardi eura, koju s velikim zaostatkom prati Rumunjska s 679 milijuna eura, dok je druga nova članica Bugarska posudila samo 60 milijuna eura. Među državama tzv. zapadnog Balkana prednjači nekadašnja Srbija i Crna Gora s 277 milijuna eura pozajmica, a odmah iza njih je Hrvatska s 270 milijuna eura od čega je najveći dio utrošen na dovršavanje autoceste Zagreb – Rijeka, odnosno preostalog dijela europskog koridora 5b koji povezuje i Sloveniju s Mađarskom. Hrvatska je od 2001. godine s EIB-om potpisala ugovore o kreditiranju u visini većoj od 900 milijuna eura.

Prioritetna područja
Od drugih zemalja tog područja, BiH je dobila 95 milijuna eura kredita, Albanija 30,5 a Makedonija deset milijuna eura. Ostatak sredstava dobile su zemlje na drugom kraju Sredozemlja (1,4 milijarde eura), afričke, karipske i pacifičke zemlje (0,8 milijardi eura) te zajmoprimci iz Azije i Latinske Amerike (0,5 milijardi eura). Među šest prioritetnih područja koje financira EIB, posebna se pozornost poklanja gospodarskoj i društvenoj koheziji za koje su izdvojene gotovo dvije trećine sredstava – 26,7 milijardi eura, dok je za napore za postizanje konkurentnijeg i inovativnijeg europskog gospodarstva, odnosno ostvarivanje lisabonske strategije izdvojeno 11 milijardi eura. Za gradnju međueuropskih prometnih pravaca namijenjeno je bilo 8,4 milijardi eura, od čega 738 milijuna eura zemljama regije jugoistočne Europe. Manja i srednja poduzeća, na koja se u EU sve više računa u borbi protiv nezaposlenosti, poduprla je EIB s rekordnih 5,8 milijardi eura, a treba dodati još i dvije milijarde eura jamstava i intervencija rizičnog kapitala u visini 688 milijuna eura. Za projekte očuvanja okoliša u koje spadaju i napori za olakšavanje posljedica klimatskih promjena, kao i očuvanje prirodnih izvora i poboljšanje kvalitete života u gradovima, prošle je godine dodijeljeno 10,9 milijardi eura, a u energetski je sektor uloženo više od tri milijarde eura. Ovogodišnji je seminar EIB-a zakazan za 27. i 28. rujna u Ljubljani, a raspravljat će se o ulaganjima u izvore energije i kontrolu klimatskih promjena.