Europska središnja banka (ECB) trebala je u četvrtak snizati kamatnu stopu na prekonoćne depozite koje financijske institucije deponiraju kod nje. Trenutno ta stopa iznosi dva posto, a namjera je središnje europske banke da potakne banke na međusobno kreditiranje. No do zaključenja izdanja Poslovnog dnevnika nije stigla službena potvrda tog poteza.

Hrabrenje banaka
Razina prekonoćnih depozita porasla je od sredine listopada, otkad je ECB počela redovno tjedno posuđivati bankama neograničene iznose. Posljednjih nekoliko dana ti su se depoziti kretali oko razine od 200 milijardi eura, a početkom studenog su dosegnuli gotovo 300 milijardi. U središnjoj banci, čini se, smatraju da je ovo jedan od načina na koji bi se moglo oživjeti mrtvo međubankarsko novčano tržište. ECB je svoju temeljnu novčanu stopu, kamatu koju obračunava na kredite bankama, od početka listopada spuštao tri puta na sadašnjih 2,5 posto. Jean-Claude Trichet, prvi čovjek ECB i njegovi suradnici smatraju da snižavanje te stope, po uzoru na Fed i ostale središnje banke, neće biti dovoljno kako bi se potaknuo rast gospodarstva dok god same banke drže kod sebe gotovinu i ne kreditiraju kompanije i građane. Američke Savezne rezerve (Fed) su ovih dana srezale svoju referentnu kamatnu stopu na 0,25 posto.

Ulazak u recesiju
Euribor, kamata na europskom međubankarskom tržištu na najnižoj je razini od kolovoza 2006. U srijedu je snižena za četiri bazna poena, na 3,16 posto. No to je još uvijek 66 baznih poena više od ECB-ove referentne kamatne stope. U posljednjih sedam godina razlika između ove dvije kamatne stope kretala se oko 15 baznih poena. Agresivni potezi središnjih banaka posljedica su lošijih ekonomskih okolnosti koje svjetsku ekonomiju guraju u sve dublju recesiju. Posezanje za rezanjem kamatnih stopa kao instrumentom za zaustavljanje krize početkom prosinca poprimilo je najveće razmjere od početka globalne financijske krize. Unatoč donedavnom odbijanju takvih poteza Europska središnja banka ipak je na kraju popustila. Spustila je temelju kamatnu stopu za 75 baznih poena, na najnižu razinu u posljednjih deset godina, na već spomenutih 2,5 posto. ECB-ov potez uslijedio je nakon što je britanska središnja banka (BoE) snizila svoju kamatnu stopu za jedan postotni poen, koja sada iznosi dva posto. Tim potezom kamatna stopa spustila se na najnižu razinu još od 1951. Indikator koji primorava središnju banku na daljnje akcije jest indeks povjerenja. Naime, njemački indeks poslovnog povjerenja našao se na najnižim razinama u posljednjih 25 godina jer najveće europsko gospodarstvo sve jače osjeća recesiju. Minhenski Ifo institut, koji na uzorku od sedam tisuća direktora izračunava indeks povjerenja u poslovnu klimu, objavio je pad na 82,6 sa 85,8 u odnosu na studeni ove godine. Heinrich Bayer, ekonomist Deutsche Postbanke, rezultat je komentirao riječima: “Ovaj indikator naglašava snažnu recesiju i neophodni su daljnji stimulirajući efekti.”

izdvojeno

Rast europskih burzi
Europski burzovni indeksi u četvrtak su podršku dobivali iz farmaceutskog sektora, no rast vrijednosti indeksa ograničavali su pritisci iz sektora energetike i banaka. Londonski indeks FTSE bio je na dobitku oko 0,2 posto, dosegnuvši 4332 boda. Dobitak frankfurtskog DAX-a bio je u visini 0,9 posto, pa mu se vrijednost kretala na 4749 bodova.

Od ljeta najviši tečaj eura prema USD
Euro je u četvrtak snažno poskočio na međunarodnim tržištima valuta prema američkom dolaru. U takvoj promjenjivoj trgovini euro je do podneva ojačao prema dolaru na najvišu razinu u dva i pol mjeseca, od 1,4719 dolara. Prema jenu je ojačao čak 2,5 posto, na 128,96 jena.