Uz ozbiljnu brigu kako u (polu)praznoj blagajni pronaći novac za ispunjavanje vlasničkih obveza prema bankama, država bi se mogla naći pred novim problemom. Dokapitalizacija Hrvatske poštanske banke i Croatia banke, mogu se smatrati potporama pa bi Ministarstvo financija za takve poteze ubuduće trebalo tražiti mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), doznaje Poslovni dnevnik.

Mišljenje AZTN-a
Ni Međunarodnom monetarnom fondu se prije nekoliko mjeseci, podsjetimo, nije svidjelo što je država posegnula u fond osigurane štednje kako bi s 200 milijuna kuna dokapitalizirala HPB, a sa 70 milijuna Croatia banku. U kolovozu je država HPB-u u ovoj godini namijenila još jedno povećanje kapitala za iznos od 450 milijuna kuna iz proračuna, a još 50 dodatnih milijuna kuna prikupit će se zamjenom depozita HZMO-a u kapital. Kako doznajemo, potaknuti propitkivanjima što je i koliko HNB znao o operaciji Spice i sumnjivom depozitu Podravke u Vaba banci, u središnjoj su banci zatražili mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja o dokapitalizaciji državnih banaka. Agencija je utvrdila da se takve dokapitalizacije mogu smatrati državnim potporama protivnim zakonu te da bi ministar Ivan Šuker u budućnosti trebao zatražiti mišljenje AZTN-a prije takvog poteza! Na naš upit Agencija tvrdi da do sada službeno nije izdala nikakvo mišljenje o HPB-u i Croatia banci.

Banka ima niz opcija
Neslužbeno, kažu u Agenciji, s aspekta Zakona o državnim potporama, sredstva koja se dodjeljuju “u obliku subvencija, ulaska u temeljni kapital, povoljnih zajmova ili državnih jamstava, u većini slučajeva predstavljaju državnu potporu bez obzira na strukturu vlasništva korisnika. (…) Na isti način, s aspekta zakona dokapitalizacija financijskih institucija od strane države može predstavljati državnu potporu, bez obzira je li ona u pretežnom državnom vlasništvu”. HNB propisuje obvezu o minimalnom kapitalu, ali ne i način kako to postići. “Banka može koristiti više opcija: emitirati dionice na tržištu, hibridne obveznice i primiti hibridni depozit privatnih ulagača. Drugim riječima, zakonska obveza sama po sebi ne isključuje mogućnost da je određena intervencija države ili državnih poduzeća oblik državne potpore”. Dokapitalizacija se ne smatra potporom ako je provedena tržišno, odnosno kad se država ponaša kao privatni ulagač! “U situaciji kada država uplaćuje kapital poduzetniku te ne očekuje povrat na ulaganje ili je očekivana stopa povrata ispod tržišne (…) vrlo vjerojatno je riječ o državnoj potpori. Ona sama po sebi nije zabranjena, ali mora biti usklađena s pravilima o potporama namijenjenim financijskom sektoru. U suprotnom smatra se nezakonitom i za nju se nalaže povrat uvećan za zateznu kamatu, kažu u AZTN-u.

Alternativa

Bez kapitala – životarenje
Na skupštini zakazanoj za 15. prosinca Hrvatska poštanska banka trebala bi povećati svoj jamstveni kapital na 1,66 milijardi kuna, dok će temeljni iznositi 966,6 milijuna kuna. Bez kapitalne injekcije HPB bi u narednim godinama životario i teško bi obranio tržišni udio bez mogućnosti da ga poveća, pokazala je analiza iz strateškog scenarija koju je Hrvatska poštanska banka provela za razdoblje od 2010. do 2014.