Nakon panike financijskih tržišta za dlaku izbjegnutim bankrotom Grčke, nestabilna situacija primorala je Hrvatsku da do daljnjeg odgodi međunarodni plasman obveznica. Umjesto inozemnim, država se okreće domaćem tržištu na kojem bi investitorima ubrzo trebala ponuditi 15-godišnju kunsku obveznicu vrijednu barem tri milijarde kuna, doznaje Poslovni dnevnik.

Budući da ni ranije aktualne planove o izdanju obveznica nije bilo moguće službeno potvrditi, i informacija o odustajanju od inozemnog plasmana tek se neslužbeno proširila bankarskim krugovima. “Situacija na međunarodnim tržištima nije povoljna za izdavanje euroobveznica zbog povećane averzije prema riziku i neizvjesnosti zbog rješavanja fiskalnih kriza. Spreadovi su i dalje prošireni”, ističe direktorica Raiffeisen istraživanja Zrinka Živković Matijević. U odluci da odustane od međunarodnog izdanja euroobveznica, Hrvatska nipošto nije iznimka. Nedavno je i Češka odustala od ponude svog državnog duga međunarodnim kreditorima. Koliko je situacija napeta, kristalno se ocrtava u reakciji Ollija Rehna, europskog povjerenika za gospodarsku i monetarnu politiku koji je najnovije Moody’sovo snižavanje rejtinga Grčkoj nazvao “iznenađujućim i loše tempiranim”.

Ništa prije jeseni
Teško je očekivati, slažu se analitičari, da bi se situacija na međunarodnim tržištima mogla smiriti prije jeseni, a izdanje obveznica ponovno postati aktualnim prije kraja godine. Stoga financijaši očekuju da će Hrvatska potrebe za financiranjem zadovoljiti na domaćem tržištu na kojem je rizik trenutno daleko manji. U bankarskim krugovima može se čuti da se sprema izdanje 15-godišnje kunske obveznice vezane valutnom klauzulom uz euro, s ciljanim iznosom od najmanje tri milijarde kuna. S rokom dospijeća 2025. godine država bi investitorima platila oko 7 posto prinosa. Hoće li kamata biti promjenjiva zasad nije jasno. “Iako je likvidnost na tržištu dobra, s obzirom na dnevno-političku situaciju, država mora izabrati povoljan trenutak za plasman, no vjerujem da će to biti vrlo skoro”, kaže naš sugovornik.

Jačanje kune
“Vjerujem da bi se država u trećem tromjesečju mogla pojačano zaduživati na domaćem tržištu kako bi premostila potrebe za financiranjem do izlaska na međunarodno tržište ovisno o prilikama. Uvjeti našeg financiranja ovisit će o razini fiskalne prilagodbe. Ako rebalans bude kredibilan i donesu li se fiskalna pravila, time bi se poništio dobar dio negativnih utjecaja s periferije eurozone”, smatra Hrvoje Stojić iz Hypo Alpe-Adria banke. Skori plasman obveznice uz valutnu klauzulu mogao bi objasniti i jačanje tečaja kune u posljednje vrijeme. Iako se aprecijacija dijelom može pripisati početku turističke sezone i priljevu eura, analitičari smatraju da su banke tečaj pogurale kupujući kune kao pripremu na veću izloženost obveznici uz valutnu klauzulu.Budući da je i primarno uzrokovan strahom da Grčka (a potom i druge države) neće biti u stanju servisirati javne dugove, povratak tržišta u ‘normalu’ ovisit će prije svega o fiskalnoj konsolidaciji. Iako su se Grčka, Mađarska i Njemačka već obavezale na drastičnu štednju za spas javnih financija, fiskalna konsolidacija podrazumijeva slabiji gospodarski rast i oporavak pa dio analitičara sumnja u proklamiranu odlučnost političara.

Strana tržišta

Sve se svodi na cijenu
Unatoč volatilnoj situaciji na međunarodnim tržištima kapitala, nije posve isključeno da izdanje hrvatskih obveznica ne bi bilo moguće. “Uvijek je na kraju pitanje cijene, a u ovom trenu ona bi bila iznimna”, kaže sugovornik Poslovnog dnevnika koji je želio ostati anoniman. Ističe primjer Češke koja je od izdanja odustala, a s kojom se Hrvatska ni po rejtingu ni pokazateljima ne može mjeriti.