Tečaj dolara stabilizirao se u ponedjeljak na međunarodnim tržištima nakon početnog pada izazvanog neočekivanim novim smanjenjem ključnih kamatnih stopa u SAD-u, dok su investitori zazirući od rizika kapital sklanjali u jen, valutu-utočište.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, jutros je iznosio 97,938 bodova, što znači da je u plusu 0,1 posto u odnosu na  zatvaranje u petak.

Dolar je u takvom ozračju prema jenu oslabio 1,5 posto, na 106,43 jena. Euru je pak cijena poskočila za 0,5 posto, na 1,1175 dolara. Funta je u takvom ozračju u jednom trenutku skliznula na 1,2250 dolara, najniže razine od listopada lani.

Na središnje banke diljem svijeta rastu pritisci da poduzmu mjere kojima bi vratite smirenost na financijska tržišta pritisnuta sve dubljom krizom koronavirusa.

Američka središnja banka Fed u nedjelju je smanjila ključnu kamatnu stopu za puni postotni bod, u raspon od nula do 0,25 posto, te najavila novi program kvantitativnog popuštanja, odnosno kupnje državnih obveznica vrijedan 700 milijardi dolara.

I japanska središnja banka na izvanrednom je sastanku najavila veće kupnje korporativnih obveznica, komercijalnog duga te uspostavu novog programa korporativnih zajmova. Tjedan na tržištima počelo je s većim oscilacijama, uz pad cijena dionica i dodatno slabljenje valuta koje snažno pogađa zazor od rizika, poput ruske, meksičke i norveške valute.

Dolar je oslabio uslijed prodajnog pritiska u uvjetima naglog pada prinosa na američke državne obveznice, no zadnjih je dana potražnja za njime rasla jer su uspaničeni investitori tražili utočište u najlikvidnijoj svjetskoj valuti.

“Mišljenja smo da će novi program kvantitativnog popuštanja u konačnici spustiti tečaj dolara”, napisali su analitičari banke ING u bilješci klijentima. Fedov potez imao je za cilj otkloniti mogućnost još jednog volatilnog tjedna na financijskim tržištima, kažu analitičari.

Američki terminski burzovni indeksi ipak i dalje padaju, što pokazuje da investitori ostaju nervozni.

Stopama drugih vodećih središnjih banaka išla je i kineska središnja banka, ubrizgavši u financijske institucije 100 milijardi juana (14,28 milijardi dolara)”, primjećuje Reuters.