EN DE

Dolar u usponu prema kuni

Autor: Zvonimir Savić
29. rujan 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Političke nestabilnosti u Poljskoj i Mađarskoj ruše vrijednosti zlota (0,7 posto) i forinte (2,2 posto)

Nakon što je početkom prošlog tjedna održana devizna intervencija Hrvatske narodne banke putem koje je, u nastojanju zaustavljanja daljnjeg jačanja eura prema kuni, bankama prodano 125,5 milijuna eura, tržište je bilo nešto mirnije, a tečaj se zadržavao oko 7,43 kune. Kraj prošlog tjedna na domaćem deviznom tržištu bio je vrlo miran, čemu je pogodovao i izostanak korporativne potražnje za devizama. Početak ovoga tjedna nije donio ništa novoga, iako je uslijedila sasvim blaga deprecijacija kune, pri čemu se trgovalo na razini od 7,43 kune za euro. U nastavku trgovanja ipak je zabilježena promjena tečaja, koji je, nakon trgovanja na 7,43, u jednom trenutku pao prema 7,40 kuna za euro, nakon čega je došlo do korekcije i rasta tečaja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Manja likvidnost
S obzirom da je posljednjim potezima HNB-a došlo do smanjenja kunske likvidnosti, što smanjuje pritiske na slabljenje kune, nije bilo za očekivati veće promjene tečaja tijekom ovoga tjedna. Prema srednjem tečaju HNB-a euro se zadnjih desetak dana održava iznad 7,42 kune te ne bilježi veće promjene. Iako je dolar početkom tjedna po srednjem tečaju HNB-a pao na oko 5,80 kuna, u idućim danima se oporavio. Na jačanje dolara prema kuni utjecalo je jačanje dolara prema euru u prvom dijelu ovoga tjedna. Unatoč rastu u posljednjih nekoliko dana, dolar je još uvijek osjetno slabiji prema kuni (za oko 5,4 posto) nego u isto vrijeme prošle godine. Još veći pad prema kuni na godišnjoj razini zabilježio je japanski jen (za oko 8,9 posto), a posebice mađarska forinta (za oko 9,7 posto). U drugom dijelu prošlog tjedna dolar je na svjetskim deviznim tržištima vidljivo oslabio prema euru. Stoga je euro na samom kraju prošlog tjedna dosegnuo razinu od 1,2800 dolara, a u jednom trenutku trgovanja vrijedio je i 1,2825 dolara. Na slabljenje dolara utjecale su objave nekih nepovoljnih ekonomskih pokazatelja za SAD te špekulacije da bi se zbog gospodarskog usporavanja Američka središnja banka (FED) mogla suzdržati od povećavanja svoje kamatne stope u ovoj godini. Ukupno je tijekom prošlog tjedna euro ojačao za oko 1,3 posto prema dolaru te oko 0,2 posto prema japanskom jenu. Od drugih događanja potrebno je spomenuti da su zbog političkih problema prema euru prošli tjedan oslabili mađarska forinta (za 2,2 posto) te poljski zlot (za 0,7 posto), čije kretanje posljednjih nekoliko dana tržište pojačano prati. U prvom dijelu tjedna zlot je dodatno oslabio, na što su utjecale špekulacije da bi se Poljska mogla suočiti s prijevremenim izborima. Naime, zbog nesuglasica unutar koalicijske vlade, vladajuća koalicija izgubila je parlamentarnu većinu, a pokušaji da manjinska vlada osigura potporu od strane pojedinaca iz drugih stranaka, naišla je na negativne reakcije javnosti. Takva događanja odrazila su se i na vrijednost poljskog zlota, što potvrđuju i valutni stratezi iz ING Bank Slaski iz Varšave, koji pad zlota pripisuju političkoj situaciji.

Nakon što je početkom prošlog tjedna održana devizna intervencija Hrvatske narodne banke putem koje je, u nastojanju zaustavljanja daljnjeg jačanja eura prema kuni, bankama prodano 125,5 milijuna eura, tržište je bilo nešto mirnije, a tečaj se zadržavao oko 7,43 kune. Kraj prošlog tjedna na domaćem deviznom tržištu bio je vrlo miran, čemu je pogodovao i izostanak korporativne potražnje za devizama. Početak ovoga tjedna nije donio ništa novoga, iako je uslijedila sasvim blaga deprecijacija kune, pri čemu se trgovalo na razini od 7,43 kune za euro. U nastavku trgovanja ipak je zabilježena promjena tečaja, koji je, nakon trgovanja na 7,43, u jednom trenutku pao prema 7,40 kuna za euro, nakon čega je došlo do korekcije i rasta tečaja.

Manja likvidnost
S obzirom da je posljednjim potezima HNB-a došlo do smanjenja kunske likvidnosti, što smanjuje pritiske na slabljenje kune, nije bilo za očekivati veće promjene tečaja tijekom ovoga tjedna. Prema srednjem tečaju HNB-a euro se zadnjih desetak dana održava iznad 7,42 kune te ne bilježi veće promjene. Iako je dolar početkom tjedna po srednjem tečaju HNB-a pao na oko 5,80 kuna, u idućim danima se oporavio. Na jačanje dolara prema kuni utjecalo je jačanje dolara prema euru u prvom dijelu ovoga tjedna. Unatoč rastu u posljednjih nekoliko dana, dolar je još uvijek osjetno slabiji prema kuni (za oko 5,4 posto) nego u isto vrijeme prošle godine. Još veći pad prema kuni na godišnjoj razini zabilježio je japanski jen (za oko 8,9 posto), a posebice mađarska forinta (za oko 9,7 posto). U drugom dijelu prošlog tjedna dolar je na svjetskim deviznim tržištima vidljivo oslabio prema euru. Stoga je euro na samom kraju prošlog tjedna dosegnuo razinu od 1,2800 dolara, a u jednom trenutku trgovanja vrijedio je i 1,2825 dolara. Na slabljenje dolara utjecale su objave nekih nepovoljnih ekonomskih pokazatelja za SAD te špekulacije da bi se zbog gospodarskog usporavanja Američka središnja banka (FED) mogla suzdržati od povećavanja svoje kamatne stope u ovoj godini. Ukupno je tijekom prošlog tjedna euro ojačao za oko 1,3 posto prema dolaru te oko 0,2 posto prema japanskom jenu. Od drugih događanja potrebno je spomenuti da su zbog političkih problema prema euru prošli tjedan oslabili mađarska forinta (za 2,2 posto) te poljski zlot (za 0,7 posto), čije kretanje posljednjih nekoliko dana tržište pojačano prati. U prvom dijelu tjedna zlot je dodatno oslabio, na što su utjecale špekulacije da bi se Poljska mogla suočiti s prijevremenim izborima. Naime, zbog nesuglasica unutar koalicijske vlade, vladajuća koalicija izgubila je parlamentarnu većinu, a pokušaji da manjinska vlada osigura potporu od strane pojedinaca iz drugih stranaka, naišla je na negativne reakcije javnosti. Takva događanja odrazila su se i na vrijednost poljskog zlota, što potvrđuju i valutni stratezi iz ING Bank Slaski iz Varšave, koji pad zlota pripisuju političkoj situaciji.

Pad zlota
Dodatno, smatraju da je pad zlota odgovor tržišta na činjenicu da je mogućnost da nova koalicija stranaka pruži potporu vladi, sve manja. Samo tijekom srijede ujutro, zlot je oslabio za oko 0,5 posto, u jučer ujutro za dodatnih 0,3 posto te se približio razini od 4 zlota za euro. Na zlot se negativno odražava i sve veća razlika u kamatnim stopama između Poljske i drugih država regije. Poljska središnja banka u srijedu je zadržala svoju referentnu kamatnu stopu na rekordno niskih 4 posto, u skladu s tržišnim očekivanjima. Za usporedbu, Središnja banka Slovačke (NBS) povećala je svoju referentnu kamatnu stopu na 4,75 posto u utorak, a dan ranije Mađarska je povećala referentnu stopu na 7,75 posto.

Špekulira se da bi ECB mogao povećati stopu

U prvom dijelu ovoga tjedna dolar je postupno jačao prema euru, ali je jačanje dolara zaustavljeno na razinama oko 1,2680 dolara za euro. Na apreciranje dolara utjecale su objave pokazatelja u SAD-u. Primjerice, prodaja novih domova neočekivano je porasla za 4,1 posto u kolovozu, što su analitičari iz Credit Suissea komentirali kao umjerenu podršku dolaru. Sredinom tjedna dolar se održavao stabilnim prema euru, u rasponu 1,2680 – 1,2720 dolara za euro. Špekulacije da bi Europska središnja banka (ECB) mogla u ovoj godini dodatno povećati kamatnu stopu, utjecale su na jačanje eura prema 1,2720 dolara.

Autor: Zvonimir Savić
29. rujan 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close