Udio eura u deviznim pričuvama smanjen je u 2023. u korist dolara i jena, ali i “nestandardnih valuta” poput kineskog reminbija, izvijestila je u srijedu Europska središnja banka (ECB), upozorivši da bi njegovu budućnost mogle bi “relevantno” odrediti zapadne sankcije Rusiji. Udio eura u deviznim pričuvama smanjio se lani za puni postotni bod, na 20 posto.

Udio dolara bio je gotovo nepromijenjen i iznosio je 58,4 posto. I japanski jen i kineski reminbi zadržali su se, više-manje, na razini iz 2022., s udjelima od 5,7 odnosno 2,3 posto.

Kada se isključe euro i dolar, udio ostalih valuta u deviznim rezervama blago je uvećan i blago je nadmašio 20 posto, signalizirajući sve važniju ulogu “nestandardnih” valuta u globalnim portfeljima, zaključuju u banci, objasnivši da kategorija, uz kineski renminbi, uključuje i australski, kanadski i singapurski dolar te južnokorejski won i švedsku i norvešku krunu.

Središnje banke neto su lani prodale imovinu u eurima u protuvrijednosti 100 milijardi eura. Tako su pričuve švicarske središnje banke lani smanjene za 35 milijardi eura, u prvom redu zbog intervencije na tržištu radi potpore domaćoj valuti.

ECB je u više navrata izrazila zabrinutost zbog planova skupine G7 o zapljeni zamrznute ruske imovine i usmjeravanju kamata u obnovu Ukrajine, upozoravajući da bi takav potez mogao odvratiti ulagače od imovine izražene u zajedničkoj europskoj valuti.