Samo prije deset godina istočno-azijska gospodarstva bila su smrznuta, a vodeće banke i kompanije u Tajlandu, Južnoj Koreji i Indoneziji nesolventne. Čak ni poduzeća s velikim narudžbama izvana nisu mogla posuditi sredstva za distribuciju tih proizvoda. Istovremeno su Sjedinjene Države plivale u novcu. No sada je zabava u SAD-u završena, a likvidnost se nalazi u Aziji.

Prema podacima konzultantske kuće Global Insight, središnje banke u Aziji, tamošnje vlade te investicijski fondovi poput singapurskog Temasek Holdingsa raspolažu s oko 2600 milijardi dolara raspoloživih za ulaganja. Zaljevske zemlje imaju stotine tisuća dolara u stranim bankama i dionicama. Rusija i Brazil hvale se golemim deviznim rezervama i trgovinskim suficitima. Stoga brojni ekonomisti napominju kako je 2008. godina ogledalo kasnih devedesetih, odnosno da su uloge zamijenjene u gotovo identičnoj situaciji. Istovremeno se postavlja pitanje je li sadašnji trenutak vrijeme ekspanzije brzorastućih tržišta? Dio analitičara vjeruje da će to ovisiti o upravljanju prikupljenim dolarima u tim zemljama, a neki među dobitnicima u toj situaciji vide zemlje i kompanije koje su izbjegavale kupnju visokorizičnih financijskih izvedenica u SAD-u. Među njima su svakako kineski fond China Investment i singapurski Temasek koji mogu kupovati udjele u američkim kompanijama, i to po povoljnim cijenama. Dosadašnji problem Kine bio je golem dotok stranog novca koji je doveo do špekulacija na tamošnjim burzama te prevelikih ulaganja, a time i stvaranja velikih deviznih rezervi. No ako dođe do usporavanja američke potražnje za kineskim proizvodima, gotovo 2000 milijardi dolara u deviznim rezervama koje se nalaze pod pekinškom kontrolom moglo bi se osloboditi i pretočiti u kredite. Što se pak tiče razvoja, ni velike količine novca ne jamče prosperitet. Brojne vlade i banke Latinske Amerike nalaze se u najboljoj poziciji u posljednjih nekoliko desetaka godina, s izrazitim viškom sredstava na računima. No kako napominje dopredsjednica Svjetske banke za Latinsku Ameriku Pamela Cox, ti suficiti održavaju se nauštrb ulaganja u infrastrukturu. Na taj način te zemlje ne šire poslovanje u drugim djelatnostima te ostaju ovisne o sirovinama poput nafte i bakra kojima pada cijena na svjetskom tržištu. Tako se primjerice Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati bore za inflaciju i stvaranje mjehura na tržištu nekretnina. Pa ipak, dio analitičara vjeruje da će unatoč tome velik dio novca s brzorastućih tržišta krenuti prema Sjedinjenim Državama. U najnovijem izvještaju Međunarodni monetarni fond (MMF) napomenuo je kako će brzorastuća gospodarstva osjetiti usporavanje sa ovogodišnjih 6,9 na 6,1 posto iduće godine.