Niži prosječni tečaj eura prema kuni u 2016. u usporedbi s prethodnim godinama potvrđuje da je kuna u razdobljima rasta gospodarstva više izložena aprecijacijskim pritiscima, stoga ne iznenađuje da su prvi put nakon 2012. intervencije središnje banke na deviznom tržištu usmjerene na stranu otkupa eura, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Otkupljeno 716,3 mil. eura
Na domaćem deviznom tržištu lanjski prosinac obilježile su dvije devizne intervencije Hrvatske narodne banke (HNB) na kojima je od banaka otkupila ukupno 716,3 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,5586 kuna za euro, navodi se u analizi objavljenoj u ponedjeljak. "Međutim, kuna nije zabilježila značajnije slabljenje u odnosu na euro. Povoljna gospodarska kretanja podržala su snažniju kunu i na samom kraju godine", ističe se.

Solidan višak na tekućem računu bilance plaćanja, bitno smanjeni fiskalni rizici, snažniji priljev deviza zbog dulje sezone, jačanje investicijske aktivnosti, pozitivna neto inozemna pozicija banaka te rastuća potražnja za kunskim kreditima zadržali su tečaj eura prema kuni ispod prvotnih procjena očekivane razine tečaja od 7,60 kuna za euro na kraju godine, navode analitičari RBA. "Niži prosječni tečaj eura prema kuni u 2016. u usporedbi s prethodnim godinama potvrđuje da je kuna u razdobljima rasta gospodarstva više izložena aprecijacijskim pritiscima. Stoga i ne iznenađuje da su prvi put nakon 2012. intervencije središnje banke na deviznom tržištu usmjerene na stranu otkupa eura", ističu analitičari RBA.

Zaduženje neće utjecati
Smatraju da bi se tijekom prvog tromjesečja 2017. tečaj kune u odnosu na euro trebao zadržavati na razinama iz posljednjeg tromjesečja prošle godine, dok je prema kraju tromjesečja moguće očekivati pad tečaja eura prema kuni, s obzirom na očekivani priljev deviza uslijed početka turističke predsezone. "Mogući izlazak države na inozemna financijska tržišta kroz izdanje euroobveznice ne bi trebao utjecati na tržišna kretanja jer bi konverzija u kune bila izvršena kod HNB-a, kao i kod prethodnih izdanja", ističe se u analizi.

Iz RBA objašnjavaju kako bi se izdanjem povećale devizne pričuve središnje banke, a postupnim pritjecanjem sredstava od izdanja na tržište ne bi bila narušena stabilnost tečaja. Izdanje na domaćem tržištu, vrlo vjerojatno denominirano u domaćoj valuti, pružilo bi podršku kuni, unatoč izdašnoj likvidnosti, koju i dalje nastavlja osiguravati ekspanzivna monetarna politika središnje banke. "Trenutna razina likvidnosti u sustavu premašuje 11 milijardi kuna, što je, uz slabljenje potražnje za kunama od strane inozemnih banaka, rezultiralo smanjenjem izvedenih kamatnih stopa na domaćem novčanom tržištu. Tržišne kamatne stope zabilježile su također blagi pad, a pretpostavka je da će se on nastaviti i u idućim danima", zaključuje se u analizi RBA.