Dobrom lanjskom rezultatu srpskih banaka – dobiti od oko 400 mil. eura – najviše je pridonio rast ostalih prihoda. Stavka, za koju mnogi nisu ni znali što predstavlja, činila je 52,7 posto ukupnog prihoda, dok su ostatak bili prihodi od kamata te od naknada i provizija.

Objašnjenje Narodne banke Srbije (NBS) baca više svjetla na ovaj segment bankarskih prihoda. Tu se, naime, nalazi dobit od prodaje vrijednosnih papira i prodaje vlasničkih udjela, neto prihodi od tečajnih razlika, dividende i prihodi od promjene vrijednosti imovine i bankarskih obveza. Banke su se očito na vrijeme oslobođale vrijednosnica koje su imale u posjedu, te su dodatni prihod povlačile i od činjenice da je u posljednjem tromjesečju lani dinar izgubio oko 20 posto vrijednosti, što se prelilo u tečajne razlike. Međutim, guverner NBS-a Radovan Jelašić kaže za Poslovni dnevnik da rezultat banaka nije iznimno dobar, bez obzira na rast dobiti od 44,4 posto. Osobito ako se zna da se prinos na kapital (ROE) kreće oko 12 postotaka, što je manje nego u regiji. “Banke su, prije svega zahvaljujući restriktivnoj politici NBS-a, imale niže profite, ali smo zato uspjeli očuvati stabilnost”, kaže on.