Prema polugodišnjim nekonsolidiranim rezultatima poslovanja, Privredna je banka Zagreb ove godine ostvarila dobre poslovne rezultate. Naime, ovogodišnja je neto dobit banke bila za 21,99 posto viša nego u prvih šest mjeseci prošle godine, a iznosila je 417,11 milijuna kuna odnosno 25,04 kuna po dionici banke.

Rast prihoda
Ove su godine šestomjesečni prihodi od kamata PBZ-a, u usporedbi s istim razdobljem lani, povećani za 9,13 posto, na iznos veći od 1,27 milijardi kuna, dok su u isto vrijeme kamatni rashodi banke zabilježili rast od 13,04 posto, na 575,25 milijuna kuna. Brži apsolutni rast kamatnih prihoda u odnosu na pripadajuće rashode utjecao je na 6,1 postotno povećanje neto kamatnih prihoda PBZ-a, koji su ove godine iznosili 698,5 milijuna kuna. U isto vrijeme, neto prihodi od provizija i naknada zabilježili su pad od 8,43 posto pa su u šest ovogodišnjih mjeseci iznosili 141,44 milijuna kuna. Prema komentaru navedenom u izvješću, najveći je rast prihoda od kamata zabilježen u poslovanju sa stanovništvom i poduzećima, a znatan je rast prihoda u promatranom razdoblju PBZ ostvarila i na ostalim prihodima banke, koji su ove godine iznosili 175,46 milijuna kuna. Posebno povećanje ostalih prihoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine realizirano je prodajom dijela materijalne imovine banke. Nešto bolji rezultat nego lani (+9,05 posto) banka je ostvarila na neto tečajnim razlikama, koje su inače ove godine iznosile 50,85 milijuna kuna. S druge strane, PBZ je u prvih pola godine znatno povećao operativne te ostale troškove poslovanja. Tako su ukupni rashodi ove godine iznosili 589,36 milijuna kuna, odnosno za 14,33 posto više nego lani. U njihovoj su strukturi troškovi osoblja povećani za 4,87 posto, na 226,25 milijuna kuna, dok su ostali rashodi banke bili viši za 21,15 posto, a ove su godine iznosili 363,11 milijuna kuna. Usprkos njihovu značajnom rastu, PBZ je u prvom ovogodišnjem polugodištu ostvarila dobit prije poreza i izvršenih rezervacija u iznosu od 476,88 milijuna kuna, odnosno 7,84 posto višu nego u istome razdoblju lani.

Povećana aktiva
U odnosu na kraj prethodne godine, ukupna je aktiva banke povećana za 5,56 posto na iznos veći od 50,53 milijarde kuna, dok su u isto vrijeme kapital i rezerve banke zabilježile rast sa 4,435 na 4,863 milijarde kuna. Otuda je vrijednost neto aktive po dionici banke na kraju lipnja ove godine iznosila 291,9 kuna po dionici pa se na dionicama PBZ-a na Zagrebačkoj burzi pri tržišnoj cijeni od 930 kuna, trguje na

P/Bv omjeru 3,19.

Mirovinski fond PBZ Croatia u ‘aferi Pliva’
Obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje našao se zbog Plive na udaru Hanfe jer je samo u jednom danu prodao sve dionice Plive po cijeni od 723 kune. Hanfa smatra da je mirovinski fond PBZ Crotia poslužio kao ‘sredstvo posebne namjene’, koje je, po svemu sudeći, pomoglo Actavisu u neprijateljskom preuzimanju Plive. Obvezni mirovinski fond PBZ Croatia uložio je u dionice Plive više od 5 posto svoje imovine, koliko je zakonski maksimum dopušten prema Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Potom je Hanfa zbog toga upozorila mirovinski fond PBZ Croatia da korigira svoje ulaganje, a oni su sukladno zakonu zatražili od Hanfe da im produži rok usklađenja svojih ulaganja na godinu dana, koliki je zakonski maksimum. Na koncu su i prije isteka tog roka samo u jednom danu prodali sve dionice Plive.

Uskoro glavna skupština PBZ-a
PBZ bi na glavnoj skupštini sazvanoj za kraj kolovoza trebala donijeti odluku o povećanju temeljnog kapitala za 241,5 milijuna kuna tako da će novi temeljni kapital iznositi 1,91 milijardu kuna. Nove dionice upisat će najveći dioničari PBZ, talijanska Banca Intesa i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), i to na način da će Banca Intesa uplatiti 1,42 milijarde kuna (78,58 posto izdanja), a EBRD 387,9 milijuna kuna (21,42 posto izdanja), odnosno ukupno 1,81 milijardu kuna. Dionice će biti izdane s nominalom od 100 kuna, no Intesa i EBRD će plaćati po 750 kuna za dionicu. Na glavnoj bi skupštini dioničari PBZ također trebali odobriti Upravi kupnju vlastitih dionica u količini koja ne smije prijeći 2,5 posto temeljnog kapitala i po najvišoj cijeni od 750 kuna, što može biti uvećano za 5 posto uz odobrenje Nadzornog odbora.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret