Ispod prve polovice godine Hrvatska poštanska banka (HPB) može podvući crtu tek polovično zadovoljna.

Dok su s jedne strane operativni i neto rezultat u uzlaznoj putanji, na vidiku još nema ulagača spremnog na pola milijarde kuna kapitalne injekcije. U prvih šest mjeseci na 17,3 milijarde kuna aktive HPB je ostvario 158,6 milijuna kuna operativne dobiti, što je blagi porast od dva posto. U odnosu na isto lanjsko razdoblje neto dobit je udvostručena na 82,3 milijuna kuna i to je, zadovoljno ističu u HPB-u, polugodišnji rekord u povijesti banke.

Višemjesečno pospremanje i reorganizacija poboljšali su efikasnost poslovanja, pa je omjer troškova i prihoda smanjen na 55,8 posto, no tu državna banka i dalje kaska za prosjekom velikih igrača. Rezultatu su izavno pridonijele 46 milijuna kuna manje rezervacija za loše kredite; s izdvojenih 77,6 milijuna kuna u ovoj godini pokrivenost lošeg portfelja ispravcima vrijednosti povećana je na 62 posto, znatno više od tržišnog prosjeka.  Smanjenje kamatnih stopa i kreditiranja zbog "nužne optimizacije imovine" donijelo je HPB-u pad kamatnih prihoda, no on je ublažen nižim cijenom izvora, pa je neto kamatni prihod u konačnici pao za 4,8 milijuna kuna (2%).

Neto prihodi od provizija i naknada porasli su šest posto, a rast bilježi dobit od trgovanja za gotovo četvrtinu. Portfelj bruto kredita pao je jedan posto zbog razduživanja tvrtki, a krediti građanima nastavili su rast. Posebno se traže stambeni krediti u kunama. Europska komisija dala je zeleno svjetlo dokapitalizaciji države, no uvjet da je ne tretira kao državnu pomoć jest da privatni ulagač uplati najmanje trećinu potrebnih 550 milijuna kuna. Konverzija hibrida povećala je kapital za 252 milijuna kuna i podigla stopu adekvatnosti na 9,6 posto, a za konkretnu dokapitalizaciju HNB je produljio rok do kraja rujna.