Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Dobit banaka u Srbiji pala za 38 posto

Autor: Vladimir Harak
07. travanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Najbolji rezultat imale su Banca Intesa, AIK banka, UniCredit banka, Raiffeisen banka, EFG Eurobank i Komercijalna banka

Nakon prvoga kriznog udara u listopadu 2008. godine kada je došlo do gubljenja povjerenja i povlačenja štednih uloga, srpske komercijalne banke su se u drugom dijelu prošle i prvom tromjesečju ove godine suočile s novim problemima. Moglo bi se reći da su se tek tada osjetile prave posljedice recesije. Čak 20 financijskih kuća ostvarilo je lošije poslovne rezultate nego u 2008. godini, pokazuju preliminarni podaci Narodne banke Srbije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

OTP najveći gubitnik
Gubitak je zabilježilo 14 banaka, dvije su bile na tzv. mrtvoj točki, dok je pozitivan rezultat ostvarilo 18 banaka. U 2009. ukupan dobitak poslovnog bankarstva dostigao je 22 milijarde dinara (oko 220 milijuna eura), što je za 38 posto manje od ostvarenja u prethodnoj godini (35 milijardi dinara). Realno je pad još veći jer je u posljednjem tromjesečju 2009. došlo do dodatnoga klizanja tečaja dinara. Najbolji rezultat imale su Banca Intesa (dobitak šest milijardi dinara), AIK banka, UniCredit banka, Raiffeisen banka, EFG Eurobank i Komercijalna banka. Svaka od spomenutih financijskih kuća imala je dobit veću od dvije milijarde dinara (oko 20 milijuna eura). Zanimljivo je da su s ljestvice najboljih ispale Societe Generale i Hypo Alpe-Adria, čiji se profit spustio ispod razine od dvije milijarde. Na ljestvici najvećih gubitnika prednjače OTP banka, Alpha banka, Credit Agricole i Privredna banka Pančevo, čiji je minus pojedinačno veći od jedne milijarde (oko 10 milijuna eura). Globalni presjek bankarskog poslovanja u 2009. daje prilično lošu sliku.

Nakon prvoga kriznog udara u listopadu 2008. godine kada je došlo do gubljenja povjerenja i povlačenja štednih uloga, srpske komercijalne banke su se u drugom dijelu prošle i prvom tromjesečju ove godine suočile s novim problemima. Moglo bi se reći da su se tek tada osjetile prave posljedice recesije. Čak 20 financijskih kuća ostvarilo je lošije poslovne rezultate nego u 2008. godini, pokazuju preliminarni podaci Narodne banke Srbije.

OTP najveći gubitnik
Gubitak je zabilježilo 14 banaka, dvije su bile na tzv. mrtvoj točki, dok je pozitivan rezultat ostvarilo 18 banaka. U 2009. ukupan dobitak poslovnog bankarstva dostigao je 22 milijarde dinara (oko 220 milijuna eura), što je za 38 posto manje od ostvarenja u prethodnoj godini (35 milijardi dinara). Realno je pad još veći jer je u posljednjem tromjesečju 2009. došlo do dodatnoga klizanja tečaja dinara. Najbolji rezultat imale su Banca Intesa (dobitak šest milijardi dinara), AIK banka, UniCredit banka, Raiffeisen banka, EFG Eurobank i Komercijalna banka. Svaka od spomenutih financijskih kuća imala je dobit veću od dvije milijarde dinara (oko 20 milijuna eura). Zanimljivo je da su s ljestvice najboljih ispale Societe Generale i Hypo Alpe-Adria, čiji se profit spustio ispod razine od dvije milijarde. Na ljestvici najvećih gubitnika prednjače OTP banka, Alpha banka, Credit Agricole i Privredna banka Pančevo, čiji je minus pojedinačno veći od jedne milijarde (oko 10 milijuna eura). Globalni presjek bankarskog poslovanja u 2009. daje prilično lošu sliku.

Oporavak Metals banke
Ukupan dobitak banaka koje su pozitivno poslovale (34,4 milijarde dinara) niži je za 22 postotka od ostvarene zarade u 2008. (44,1 milijarda), dok je zbirni gubitak banaka s lošim poslovnim rezultatom (12,5 milijardi) bio za nepunih 36 posto veći od onog u prethodnoj godini. Premda je zadržala svoje mjesto u samom vrhu, Raiffeisen banka neće po dobrom pamtiti 2009. godinu. Njezin poslovni rezultat lošiji je za 3,6 milijardi i samo je OTP banka imala veći pad poslovnih aktivnosti (4,2 milijarde dinara). S druge strane primjetan je oporavak novosadske Metals banke koja je nakon financijske injekcije vlade Vojvodine stabilizirala poslovanje i godinu završila rezultatom koji je za četiri milijarde dinara bio bolji nego u 2008. godini. Glavne razloge problema u kojima se našlo srpsko bankarstvo treba tražiti u agresivnoj kreditnoj politici koja je vođena prethodnih godina i u primjetnom utjecaju socijalnih čimbenika na ažurnost vraćanja uzetih zajmova. Stručnjaci procjenjuju da bi problemi bili još teži da nije bilo restriktivne politike središnje banke. S druge strane od početka 2009. kašnjenje u ispunjavanju obveza dužnika povećalo se za 30 posto. To još nije alarmantno jer je ažurnost korisnika kredita i dalje visoka, ali je pitanje što će se dogoditi ako se rast kašnjenja pretvori u nezaustavljiv trend.

Traži se guverner

Novi zakon limitira NBS
Savjet Narodne banke Srbije usvojio je ostavku guvernera Radovana Jelašića, ali se još ne zna kada bi mogao biti izabran novi čelnik središnje banke. Premijer Mirko Cvetković najavio je mogućnost da izbor pričeka usvajanje novog zakona o NBS-u. Javnost smatra da se tko želi postići puna kontrola vlade nad glavnom monetarnom institucijom. Koliko se može doznati, planirano je da glavnu riječ o količini novca u prometu, razini tečaja i kretanju inflacije ima Savjet NBS-a, dok bi guverner presuđivao samo ako u ovom tijelu nema suglasnosti. Razmišlja se i o tome da kandidata predlaže predsjednik države umjesto Odbora za financije Skupštine Srbije.

Autor: Vladimir Harak
07. travanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close