Banke su u prva dva mjeseca ove godine ostvarile 745,7 milijuna kuna dobiti, gotovo 10 posto više nego u istom razdoblju 2009. godine. Iako najnoviji podaci Hrvatske narodne banke o zdravlju banaka na prvi pogled ukazuju da su profiti banaka krenuli put oporavka, analitičari zasad ostaju prilično hladne glave. Uz kretanja i trendove na tržištu rada i neizbježan rast nezaposlenosti, zaključak je da će banke teško uspjeti izbjeći sudbinu ostatka gospodarstva ove godine.

Dobit u padu
Čak i za preliminarnu ocjenu treba pričekati izvješća za prvo tromjesečje, napominje glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić. “Takva se situacija dogodila i prošle godine, u nekim kvartalima bilježio se znatan rast dobiti, da bi na razini godine bankarski sektor zabilježio pad dobiti”, kaže Šantić. Uz ogradu da mjesečna izvješća nisu mjerodavan prikaz stanja kao tromjesečna koja uključuju kompletan račun dobiti i gubitka, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček rast dobiti prokomentirao je riječima: “Dobit u ovoj godini jest veća nego u veljači prošle, no manja nego 2008., a još manja od dobiti ostvarene u 2007. godini.”

Spremne za valove
Bohaček smatra da se iz najnovijih podataka ocrtava stabilna situacija u sektoru. “Kapital banaka povećan je 5,6 posto u godinu dana, zadržana dobit je 36 posto veća i banke su spremne za moguće pogoršanje naplate kredita, što je pokazalo i istraživanje HNB-a. Brojke pokazuju da su klijenti postali odgovorniji, manje troše, a štede više”, kaže čelni čovjek HUB-a uz zaključak da su “banke spremne za eventualne valove u sljedećim mjesecima”. Rast dobiti u prva dva mjeseca 2010. ekonomist Ante Babić objašnjava jeftinijim izvorima financiranja nego što je to bilo u istom prošlogodišnjem razdoblju. “Prošle godine izvori sredstava bili su vezani uz euribor koji je tada bio na vrlo visokim razinama, da bi oko proljeća počeo opadati. Ove godine izvori su osjetno jeftiniji, uz istodobno jednake kamate na kredite”, kaže Babić.

Jadikovke bankara
Ističe pak da unatoč žalopojkama o sve nižoj profitabilnosti, bankama ni za vrijeme najjačeg udara krize nije bilo loše. “Banke stalno jadikuju da im pada profitabilnost, što je djelomice točno. Ako pogledate po sektorima, bankarski je i dalje najprofitabilniji jer je to zaštićeno tržište na koje postoji ograničenje ulaska pa je teško ostvariti loše rezultate”, ističe Babić te prognozira da će “do kraja godine rezultati biti bolji nego u 2009., a prvi pozitivni učinak na rast volumena kreditiranja na prihode osjetit će se krajem ove i 2011. godine.” Niža profitabilnost u budućnosti neizbježna je posljedica krize. “Sasvim je jasno da se bankarski sektor iz brzorastuće industrije relativno brzo transformirao u zrelo tržište koje će u budućnosti rasti daleko sporijim stopama i ostvarivati manju profitabilnost nego prije”, kaže Šantić.

Krediti u padu
Podaci HNB-a pokazuju da je kreditni portfelj banaka u laganom padu. Ukupni krediti iznose 250,5 milijardi kuna, što je za 4,5 milijarde kuna manje nego prije godinu dana. U ukupnim kreditima najveći pad bilježe oni za kupnju automobila na 7,3 milijarde kuna (–21%) te oni po kreditnim karticama na 4,7 milijardi (–11%). Stambeni krediti gotovo stagniraju u odnosu na veljaču 2009. i kreću se oko razine od 52,5 milijarde kuna (–0,1%). Situacija za tvrtke i dalje je zamrznuta; tvrtke otplaćuju 87,2 milijarde kuna kredita domaćim bankama, tek pola postotka manje nego 2009. Za razliku od realnog sektora, državni apetiti za kreditima porasli su na razinu od 32,3 milijarde kuna ili gotovo 14 posto. Pri tome najveći porast od 35,6 posto bilježe krediti državnim fondovima. Raste i štednja; ukupni depoziti porasli su 2,5 posto, na 254,4 milijarde kuna, s tim da su oročeni depoziti stanovništva u godinu dana porasli za 6,3 posto te iznose 112,3 milijarde kuna.