Od prve aukcije kreditnih kvota Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) prošla su puna tri tjedna. No prvi se krediti – od njih ukupno pola milijarde kuna po prvom aukcijskom krugu – još čekaju iako su neke banke isticale da već imaju spremne projekte za kreditiranje.

Sudjelovanje u tom Vladinu programu dio je banaka namjeravao iskoristiti i marketinški tako da prve izađu s oglednim primjerima prvih kredita uz atraktivnu kamatu od pet posto. U jednoj od njih kažu kako su već trebali plasirati prve kredite, no to nisu mogli učiniti jer se usuglašavanje stavova banaka i HBOR-a glede ugovora o poslovnoj suradnji koji mora pratiti ovaj program otegnulo. Rješenje pitanja na kojima su zapeli ti pregovori, a to je u prvom redu reguliranje podjele rizika i redoslijeda namirenja u slučaju problema s otplatom, najavljivalo se za sredinu ovog tjedna. Među opcijama za pomirenje interesa dviju strana još početkom tjedna bilo je i sklapanje dvaju ugovora, jedan na sredstva koja daje HBOR, a drugi na sredstva banaka. “Pitanje ugovora o poslovnoj suradnji je riješeno, liste prvih zahtjeva očekujemo ovaj ili sljedeći tjedan, a krajnji korisnici kredita potpisivat će samo jedan ugovor, i to s poslovnom bankom”, odgovorili su nam u HBOR-u. Prvi bi krediti za obrtna sredstva na rok od tri godine (model A) mogli uslijediti za oko tjedan ili desetak dana, što bi bilo poželjno jer je faktor “vrijeme” u mjerama za poboljšanje likvidnosti gospodarstva i te kako bitan. To je važno i zbog nesmetana nastavka aukcija kreditnih kvota koje su predviđene ritmom od najmanje jedanput mjesečno.

Stroga dinamika
Druga aukcija za tzv. model A mora se, dakle, održati do kraja mjeseca. Usto, prema ocjeni prvog čovjeka Hrvatske banke za obnovu i razvitak Antona Kovačeva, intencija je da se prvih dvije milijarde kuna HBOR-ove kreditne kvote potroši kroz aukcije do ljeta. Novac za tu kvotu došao je iz “oslobođenih” rezervi banaka zbog HNB-ova snižavanja stope obvezne rezerve. Spomenuti rok je potreban kako bi se u drugom dijelu godine iskoristilo još dva puta po dvije milijarde kuna kreditnog potencijala HBOR-a koji proizlazi iz spremnosti središnje banke da ove godine bankama spusti obveznu pričuvu ukupno za tripostotna poena, sa 14 na 11 posto.

Kamate ostaju iste
Za drugu aukciju kreditnih kvota izvjesno je da će se upriličiti krajem ožujka, a Kovačeva terminska računica sugerira da je na njoj izgledna i nešto odvažnija veličina aukcije nego na prvoj. Tada su se banke nadmetale za 200 milijuna kuna i nadmetanje je rezultiralo prosječnom kamatnom stopom od približno pet posto. Neovisno o očekivanoj većoj ponudi, procjenjuje se da se kamate neće bitnije promijeniti, to prije što su vodeća Zagrebačka i treća po veličini Erste banka u prvom krugu ostale bez kvote zbog nešto više ponuđene kamate. U međuvremenu, i to najvjerojatnije idući tjedan, HBOR će upriličiti i prvu aukciju jamstava. Državni jamstveni fond također bi trebao težiti dvije milijarde kuna, s tim da je po poduzetniku predviđeno najviše 60 milijuna, a više od toga samo uz suglasnost vlade.

Korisnici kredita

Imena izuzetak, a ne pravilo
Prve kredite koji će se dodijeliti neke će banke popratiti konkretnim imenima tvrtki. No to će biti iznimke, a ne pravilo. Pitanje objave imena korisnika iz programa potpore više je puta istaknuto kao nedostatak. No banke za to moraju tražiti suglasnost jer to spada pod bankovnu tajnu. “Ako se željelo drukčije, to se moglo jednostavno riješiti tako da država propiše da je to uvjet programa”, kaže jedan bankar.