Burzovni indeks Ljubljanske burze SBI 20 u 2005. godini prvi put je nakon 1996. godine poslovnu godinu završio s manje bodova nego na početku godine. Dok je od 2000. do 2004. slijedio logiku rasta indeksa burzi jugoistočne i središnje Europe, indeks je nakon takva četverogodišnjeg bullish rasta izgubio 5,6 posto, a godinu je završio s vrijednošću 4630,10 bodova, koju je indeks dosegnuo još krajem srpnja 2004. godine. Početkom siječnja situacija je bila potpuno drukčija jer je indeks do najviše dosegnute godišnje vrijednosti uz rast od 4,6 posto narastao u samo mjesec dana, od prvog siječnja do prvog veljače, kad je iznosio 5131,6 bodova. Ubrzo nakon toga počelo je razdoblje medvjeđeg trenda, koje je 28. rujna dosegnulo godišnje dno na 4301,6 bodova, uzrokovano panikom ulagača koji su nakon najave izmjena poreznih stopa u samo dva dana indeks SBI 20 srušili za 4,6 posto. Nekoliko dana kasnije, kad je slovensko ministarstvo financija ublažilo prijedlog oporezivanja, tečajevi su otresli prašinu sa sebe i do kraja godine oporavili se za 7,6 posto.

Izmjene zakona
Broker ljubljanske Ilirike Matjaž Bernik smatra da postoji nekoliko značajnih razloga pada SBI 20 indeksa u prošloj godini, od kojih je prvi promjena zakona o investiranju za fondove kojim je omogućeno značajnije investiranje na stranim tržištima vrijednosnica. Nakon stupanja zakona na snagu svi su veći slovenski burzovni igrači dio svojeg novca koji bi inače bio uložen na slovenskom tržištu uložili na tržištima zapadne Europe i SAD-a u dionice s višim prinosima. Bernik smatra kako je vjerojatno da će se to dogoditi i u Hrvatskoj kad se omogući ulaganje većeg dijela sredstava na inozemnim tržištima. Drugi važan razlog pada indeksa Bernik vidi u slabijim poslovnim rezultatima velikih slovenskih kompanija u kotaciji Ljubljanske burze koji su utjecali i na pad cijena njihovih dionica. Prema svojim predviđanjima za kretanje indeksa SBI 20 u 2006. godini, Bernik se svrstava u većinsku grupu, nije pesimist. Tako čak optimističnije od nekih istomišljenika predviđa kako bi se indeks u 2006. godini trebao popesti između 10 i 15 posto, dok neki drugi smatraju kako je vjerojatnije da će se taj rast indeksa zaustaviti na deset posto. Takav rasplet događaja predviđa zbog očekivanih boljih poslovnih rezultata najjačih slovenskih kompanija za 2005. godinu i prvi kvartal 2006. godine, a nadalje zbog očekivanog oporavka svjetske ekonomije nakon šokova u 2005. godini.

Krka na vrhu
Dionice s najvećim porastom na Ljubljanskoj burzi u 2005. godini bile su farmaceutska kompanija Krka, naftna kompanija Petrol i Pivovarna Laško. Najveći porast od spomenutih je u 2005. imala Krka s 21,5-postotnim porastom cijene dionica, a slijedi ju Petrol s 6,9 posto i Laško s 4,3-postotnim porastom. U 2006. godini većina slovenskih burzovnih mešetara najviše očekuje od dionica Krke, i to 15-postotni porast cijene dionica. Najoptimističniji među njima govore čak i o 27-postotnom povećanju. Najveća je diskrepanca između predviđenih krajnjih vrijednosti tečaja dionice Petrola za sljedeću godinu. Dok jedan dio brokera procjenjuje kako je moguć porast cijene dionice za čak 27 posto, na 130 tisuća tolara po dionici, a drugi tvrde kako će cijena dionice Petrola na kraju godine pasti ukupno 4 posto, na razinu od 68 tisuća tolara. Dionice koje su dosad bile najlikvidnije, u koje se ubrajaju ove već spomenute, ali i dionice Meractora i Gorenja, i u 2006. godini će ostati među najlikvidnijima.

Galileo i Primus dobitnici godine

Među investicijskim fondovima koji su dobro iskoristili mogućnost značajnijih ulaganja na inozemnom tržištu prednjače najveći slovenski IF Galileo i Primus. U usporedbi s indeksom SBI 20 čije su “blue chip” dionice prosječno izgubile 5,6 posto vrijednosti u 2005. Galileo je svojim ulagačima donio prinos od 4,7 posto, dok je Primus svojim ulagačima donio prinos od 5,8 posto. Razlika u prinosima između SBI 20 i spomenutih fondova nastala je prvenstveno radi stranih dionica koje u svojem portfelju posjeduju Galileo i Primus. Oba fonda su krajem godine imale nešto manje od 20 posto dionica stranih kompanija koje su u 2005. godini imale veće prinose od slovenskih.